Mjesto Ladispoli na obali sjeverno od Rima prekjučer je poharao tornado. Nevrijeme koje je pogodilo talijansku obalu odnijelo je dva života, a vijest su prenijeli praktično svi svjetski mediji.
Je li tornado u našem dijelu Sredozemlja neuobičajena pojava, ima li opasnosti da pogodi i našu obalu, raspitali smo se u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Tamo su nam odmah citirali jednog našeg poznatog znanstvenika:
– Pojava tornada u Italiji, odnosno u Rimu, nije neuobičajena pojava. U svojoj meteorološkoj raspravi Sopra il turbine che la notte tra gli XI, e XII Giugno del MDCCXLIX daneggiò una gran parte di Roma dissertazione objavljenoj u Rimu 1749. godine, potaknutom pustošenjem koje je u Rimu izazvala olujna pijavica pristigla s mora, Ruđer Josip Bošković navodi da su “morske trombe na Jadranu vrlo česte” – kažu u DHMZ-u.
Inače, na području Europe za razdoblje od 2000. do 2014. godine zabilježeno je 3627 udara tornada, kaže prognostičarka DHMZ-a Tanja Renko, te ističe kako na našoj obali dobro znaju kako izgleda tornado iako možda ne takvog intenziteta kao onaj koji je pogodio talijansku obalu kod Rima.
– Pijavice su atmosferski vrtlozi manjih dimenzija i kratkog trajanja povezane s podnicom konvektivnog oblaka. One su zapravo tornada koja nastaju iznad površine vode, mora, jezera i sličnog. Zadnji dosta popraćeni slučaj u medijima je tornado, odnosno pijavica u Splitu 6. siječnja ove godine. Nepogoda je prošla bez žrtava, no ipak uz znatnu materijalnu štetu. Jedna od najizraženijih pijavica u Hrvatskoj zabilježena je kod Bibinja 18. kolovoza 1994. godine koja je čak zarotirala trajekt na moru, o čemu je napisan i znanstveni rad – podsjeća nas prognostičarka DHMZ-a.
Nevrijeme koje je prije nekoliko dana pogodilo Italiju upravo je tipično za stvaranje ovakve meteorološke pojave.
– Preduvjet za formiranje svake pijavice, odnosno tornada, bilo gdje na svijetu, jest određena statička i dinamička nestabilnost u nižim i srednjim slojevima atmosfere. Ona može biti posljedica različitih procesa u atmosferi, od kojih je najjednostavniji, primjerice, dotok hladnijeg zraka nad toplu podlogu. Također, mora postojati dovoljno jaka vrtložnost, a za nju pak smicanje vjetra, odnosno razlika u smjeru i brzini vjetra između dvaju slojeva po visini, u nižim slojevima atmosfere. Za nastanak tornada važno je izraženo smicanje u dubljem sloju, od tla pa do oko šest kilometara visine. Jedan od uvjeta za formiranje tornada jest i niska visina, odnosno razina slobodne konvekcije, kao i niska visina baze oblaka – objašnjava Tanja Renko te dodaje kako je izvjesno kako ćemo se s tornadima još susretati.
– S obzirom na gore navedeno možemo ustvrditi da, iako su tornada razmjerno rijetka pojava u usporedbi s tučom, olujnim vjetrovima i sličnim pojavama, na području južne Europe svakako nisu neuobičajena – kaže prognostičarka DHMZ-a Tanja Renko.
>>Tornado poharao Italiju, ima mrtvih i ozlijeđenih
