Primanje i davanje mita, zloporaba položaja i ovlasti, poticanje na zloporabu položaja i ovlasti... neki su od krimena koji se stavljaju na teret skupini od 17 osumnjičenika protiv kojih je USKOK pokrenuo istragu.
Mjesto radnje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a iz priopćenja USKOK-a proizlazi da je bila riječ o višegodišnjoj operaciji u kojoj su se za novac sređivale mirovine. Na čelu te, po svemu sudeći dobro uhodane operacije, bila je 60-godišnjakinja, koja je radila kao šefica Odsjeka za kontrolu podataka iz mirovinskog osiguranja HZMO-a, Područna služba Zagreb.
Kolegici 10 posto
USKOK je sumnjiči da je od 19. listopada 2013. do 31. svibnja 2017. pristala većem broju zainteresiranih osoba neosnovano ishoditi povećanje mirovina. Zainteresirane osobe do nje su dolazile preko 59-godišnjakinje. Njoj bi dale svoje podatke, koje bi 59-godišnjakinja potom dostavila starijoj kolegici.
Uz te podatke išla je i novčana nagrada koje se kretala između 1300 i 2000 eura po osobi. Kada bi dobila podatke koji su joj trebali, 60-godišnjakinja je ulazila u sustav HZMO-a. Da bi prikrila tragove, koristila je šifre, odnosno korisnička imena svojih podređenih. Kada bi ušla u sustav, 60-godišnjakinja bi u bazi HZMO-a mijenjala evidentirane podatke o visini iznosa plaće budućih korisnika mirovine. Pojednostavnjeno, neosnovano im je uvećavala iznos buduće mirovine.
Pokušala je prikriti i da za te “usluge” uzima novac pa po njega nije išla ona, već 59-godišnjakinja. Od dobivene svote 59-godišnjakinja je zadržavala 10 posto, a ostalo je predavala 60-godišnjakinji. USKOK sumnja da je 60-godišnjakinja preostaloj 15-orici osumnjičenika neosnovano uvećala iznos mirovine, pri čemu je pribavila nepripadajuću imovinsku korist od najmanje 20.000 eura, dok je 59-godišnjakinja tako “zaradila” najmanje 2000 eura.
USKOK nije naveo identitet osumnjičenih, a s obzirom na to da iz objavljenog priopćenja proizlazi da ne traže određivanje istražnog zatvora za osumnjičenike, vjerojatno su procijenili da nema potrebe za tim. Sukladno ranijoj praksi, to se događa uglavnom kada osumnjičenici priznaju to za što se sumnjiče, što se vjerojatno dogodilo i u ovom slučaju. Budući da su se koruptivne radnje odvijale dulje vrijeme, vrlo su vjerojatno akteri ove priče neko vrijeme bili tajno praćeni i prisluškivani. Praksa iz sličnih situacija pokazala je da se novac za koruptivne usluge predaje po kafićima i parkiralištima te da se osumnjičenici u telefonskim razgovorima koriste šiframa. Je li tako bilo i u ovom slučaju, doznat će se kada o cijeloj priči bude poznato više detalja, a pokretanje istrage znači da će u idućem vremenu biti ispitani svjedoci te provedena potrebna vještačenja. Nakon toga tužiteljstvo će odlučiti ima li osnova za podizanje optužnice.
Inače, u posljednje vrijeme tužiteljstvo se dosta bavi istraživanjem onih koji su na prijevaru došli do većih mirovina, bilo pravih ili invalidskih, ili su lažirali bolovanja.
Priznali i nagodili se
Među najpoznatijim takvim slučajevima bio je onaj dr. Drage Rubale. On je bio među 69 osoba koje je USKOK u lipnju 2012. optužio da su za novac većem broju ljudi ishodili lažne invalidske mirovine. Da bi im to “sredili”, tražili su od 1000 do 7500 eura, a novac se dijelio među optuženicima. USKOK je smatrao da su optuženici tako “zaradili” oko 263.000 eura, a većina od 69 optuženika, točnije njih 58, među kojima je bio i Rubala, priznali su krivnju te su osuđeni temeljem nagodbi s tužiteljstvom. Onima koji se nisu nagodili, presuda je izrečena u veljači 2015., a svi su morali vratiti nepripadajuću imovinsku korist. Zbog nezakonitih isplata braniteljskih naknada u problemima sa zakonom se našla i Jadranka Dinčir, bivša referentica HZZ0-a. I ona je za svoje usluge uzimala novac, a USKOK je tereti da je proračun oštetila za oko 30 milijuna kuna. Suđenje joj još traje.
Sitna riba upecana,krupne ribe I dakje sigurno plivaju,zaštićene ko lički medvjedi