Održivi razvoj stvara ekonomski rast. Do čak 90 posto investicija potrebnih kako bismo ostvarili ciljeve zadane Pariškim sporazumom vratit će nam se u obliku novih poslova, rasta vrijednosti i štednje postojećih resursa. No, kako bismo ih ostvarili, ključnu ulogu ima primjena najnovijih tehnologija, zaključak je istraživanja Boston Consulting Grupe. Priključivanjem inicijativi UN Global Compact, A1 Hrvatska prepoznaje prilike u suočavanju s klimatskim promjenama i želi pokazati da i kompanije mogu biti pokretači pozitivnih promjena. Zato se obvezao postići potpunu ugljičnu neovisnost do 2030. godine. A1 Hrvatska kao tehnološki lider želi potaknuti zelene promjene u Hrvatskoj i zato proglašava NET ZERO ERU.
Svakih deset godina prosječan se broj ljetnih dana u godini poveća za osam dana, rezultat je analize najnovije studije Centra za klimatološka istraživanja. Mnogi od nas učili su u školi da je klima u Zagrebu znatno drukčija od one na Sljemenu, međutim, to više nije istina. Nikada one nisu bile sličnije, a temperature u glavnom gradu sve su bliže prosjecima na obali zemlje. Promjene u klimi Zagreba posljedica su globalnog zatopljavanja i urbanizacije koja traje već godinama. U posljednja dva desetljeća svjedočimo porastu od 2,5 posto stanovništva u Zagrebu svakih deset godina. Porast broja stanovnika u urbanim središtima diljem planeta, upozoravaju stručnjaci, nikada nije bio veći izazov.
Rast temperatura diljem Hrvatske
Više od polovice globalnog stanovništva danas živi u gradovima, a predviđa se da će do 2050. ukupan broj stanovnika u urbanim sredinama porasti za 2,5 milijardi novih doseljenika. Potraga za boljom kvalitetom života u gradovima diljem svijeta uzrokovala je rapidan rast urbanog stanovništva u svijetu i postala jedan od vodećih izazova održivosti postojećih ekonomija. Izvještaj Ujedinjenih naroda upozorava na povezanost rasta urbanog stanovništva i rizika od klimatskih promjena. Čak 60 posto gradova s više od 300 tisuća stanovnika danas je u opasnosti od prirodnih katastrofa poput poplava i suša. Pitanje infrastrukture gradova presudno je za kvalitetu života svih nas. Gradovi danas emitiraju više od 70 posto ugljičnog dioksida i troše jednak udio globalne potrošnje energije. Takvi procesi imaju značajne posljedice po zdravlje stanovnika i širi okoliš.
Doktorica znanosti Ivana Herceg Bulić, profesorica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica novoosnovanog Centra za klimatološka istraživanja, upozorava na drastične promjene u urbanim središtima Hrvatske.
"Posljednjih desetak godina svjedoci smo očitog rasta prosječnih temperatura diljem Hrvatske. Taj je porast Zagreb smjestio u potpuno novu klimatsku kategoriju. Klima grada Zagreba prije je bila vlažna umjereno topla, a danas je vlažna umjereno topla s vrućim ljetima. To znači da današnja klima Zagreba postaje sve sličnija onoj koja je uobičajena za gradove na obali Jadrana", objašnjava Herceg Bulić te dodaje da se ovdje radi o dva komplementarna efekta - globalnom zagrijavanju i urbanim toplinskim otocima.
Utjecaj na zdravlje ljudi
Radi se o zajedničkom efektu visoke koncentracije ljudi i umjetnih materijala, zagađenosti zraka i manjka zelenih površina, što sprečava prirodne procese hlađenja zemlje i zraka. Rezultat su više temperature u gradovima. A što smo bliže centru i dalje od zelenih i plavih površina, porast je veći.
"Proučavanje toplinskih otoka iznimno je važno jer ima jasan utjecaj na zdravlje ljudi. Brojna su istraživanja dosad pokazala kako toplinski otoci povećavaju smrtnost i zdravstveni rizik svih građana, poglavito starijih, najmlađih i kroničnih bolesnika", upozorava Herceg Bulić.
Istraživanje britanskog Sveučilišta u Birminghamu pokazalo je da je efekt urbanih toplinskih otoka tijekom toplinskog vala 2003. doprinio udvostručenju broja smrti uzrokovanih toplinom. Istraživanje tima znanstvenika iz 2017. pokazalo je da su najviše ugroženi kardiovaskularni bolesnici i oni manje tjelesne izdržljivosti. Rast prosječne temperature utječe i na san. Iste je godine istraživanje s Harvarda potvrdilo da su povišene noćne temperature diljem SAD-a od 2002. do 2011. direktno utjecale na duljinu i kvalitetu sna.
Voditeljica Centra za klimatološka istraživanja Ivana Herceg Bulić i tim suradnika od 2018. provode četverogodišnji projekt CroClimGoGreen. Trenutno ispituju klimatske promjene u Zagrebu, a isto je u planu za Osijek i Rijeku. Neupitnost globalnog zagrijavanja potvrđuju temperature koje već godinama rastu u Zagrebu, ali i na mjestima poput hladnije Puntijarke. Štoviše, promjene su posljednjih desetljeća toliko ubrzane da Medvednica više ne pripada snježnoj zimskoj klimi. Zbog sve viših temperatura u hladnim mjesecima klima na Puntijarci poprima obilježja umjerene klime kao što je u Zagrebu bila stoljećima.
"Satelitske snimke omogućavaju nam vrlo precizno uočavanje značajnih izvora topline. U Zagrebu su to primarno trgovački centri i industrijske zone na Žitnjaku i Jankomiru. Nakon gradnje velikog trgovačkog centra u Zagrebu površinska temperatura kvarta porasla je za 5,7 Celzijevih stupnjeva. Nove stambene zgrade mogu dovesti do porasta temperature za 2,1 stupanj, a tereni za golf do porasta od 1,2 stupnja", objašnjava prof. Herceg Bulić te dodaje kako sve ovisi o visini, gustoći i materijalu gradnje. Čak i pri promjeni zelene površine, kad se visoko raslinje i drveće zamijeni travnatom površinom, dolazi do povećanja površinske temperature, kao što je slučaj s golf terenima.
Imamo 45 ljetnih dana više!
Strogi centar najtoplije je područje grada Zagreba. "Na temelju dosadašnjih mjerenja, naša analiza pokazuje da se svakih deset godina broj ljetnih dana, broj dana s maksimalnom temperaturom iznad 25 Celzijevih stupnjeva, na Griču poveća za osam dana. U Maksimiru, s druge strane, koji je smješten u manje izgrađenom dijelu grada, mjerenja ukazuju na porast od sedam dodatnih ljetnih dana u deset godina. Tek kad se približimo kraju grada kao što je Pleso, stignemo na brojku od šest ljetnih dana više. Zagreb danas ima 45 ljetnih dana više nego što smo imali sredinom prošlog stoljeća", otkriva Herceg Bulić.
Kako će Zagreb izgledati za 50 godina ne poduzmemo li nešto, uspoređuje s parkiralištem.
"Zamislite da ste na velikom parkiralištu usred ljeta i kako odlazite natrag u automobil. Biste li radije sjeli u auto koji je bio u sjeni dok ste bili vani ili vam je svejedno? Sada razmislite koliko parkirališta u Zagrebu ima dovoljno zelenila u silnom betonu", upozorava i podsjeća na recentno iskustvo s poplavama u Zagrebu, do kojih je došlo zbog nedovoljne prilagođenosti gradske infrastrukture klimatskim pojavama koje će biti sve češće.
Na ozbiljne utjecaje povećane temperature, napose u gradovima, upozorava i Međunarodna organizacija rada. Porast temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva na globalnoj razini mogao bi ugroziti 80 milijuna poslova na puno radno vrijeme, upozoravaju u izvještaju za 2019. Na temperaturi od 33 do 34 Celzijeva stupnja radnik srednje intenzivnog posla gubi već 50 posto svojeg uobičajenog radnog kapaciteta. Tim znanstvenika s Harvarda proučavao je ponašanje 44 studenta tijekom 12 dana toplinskog vala. Studenti koji su imali klimatizirane sobe znatno su bolje obavljali svoje akademske i druge zadatke od kolega iz soba bez klima-uređaja.
"Većina posljedica klimatskih promjena znatno će se više osjetiti u dijelovima grada s najviše betona. Svi ljeti osjete razliku između šetnje Jarunom i šetnje Ilicom, a obronci Sljemena osjete i prirodne ljetne cirkulacije koje ih prirodno hlade", objašnjava Herceg Bulić.
Direktno ovisimo o klimi
Ovim istraživanjem planiraju ponuditi konkretna mjerenja i modele te potaknuti reakciju gradova u Hrvatskoj. "Naši podaci moraju potaknuti akciju u javnim institucijama, ali i među građanima", upozorava Herceg Bulić.
Europska agencija za okoliš pozicionirala je Hrvatsku u društvo još dvije europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od klimatskih događaja u odnosu na BDP. Razlog tolike osjetljivosti Hrvatske je dvojak. Zbog geografskog položaja pripadamo vrućoj klimatskoj točki Sredozemlja, koju su svi klimatski modeli dosad proglasili najosjetljivijom u Europi. S druge strane, gospodarska struktura kojom primarno ovisimo o turizmu i poljoprivredi ujedno znači da više od četvrtine gospodarske dobiti direktno ovisi o klimi i klimatskim promjenama.
"Radi se o globalnom izazovu koji traži interdisciplinarna rješenja. Ja vam na temelju mjerenja i modela mogu reći gdje u Zagrebu treba staviti više zelenila kako bi se postigao efekt hlađenja, ali samo vam krajobrazni arhitekt može reći koje zelenilo i na koji ga način uklopiti u gradsku strukturu. Mogu vam pokazati mjesto gdje previše betona predstavlja značajan izvor topline, ali tek u suradnji s drugim strukama kao što su primjerice urbanisti i prometni stručnjaci možemo potražiti rješenja koja bi omogućila njegovo ublažavanje. Pri planiranju razvoja grada svakako treba voditi računa o potrebi što većeg udjela zelenih i prirodnih površina jer one umanjuju toplinsko opterećenje grada i omogućavaju otjecanje oborinskih voda, a istovremeno građanima pružaju dodatne sadržaje za odmor i rekreaciju te uljepšavaju gradski okoliš", zaključuje Ivana Herceg Bulić.
NAJČEŠĆI MITOVI
1. Klima se oduvijek mijenja. Ove promjene nisu ni po čemu drugačije.
Klima na Zemlji oduvijek je prolazila kroz promjene koje su cikličke, a posljedica su Zemljine rotacije, njezina nagiba i orbite. Te su promjene okarakterizirane rastom i padom količina ugljičnog dioksida i prosječne temperature, no ciklusi su trajali stotinama tisuća godina. Klimatske promjene kojih smo svjedoci danas traju tek stotinu godina i direktna su posljedica naglog i dosad nezabilježenog porasta količine ugljičnog dioksida u atmosferi.
2. Sunce je odgovorno za rast temperature, a ne klimatske promjene.
Prije pedeset godina, skupina znanstvenika zabilježila je pojačanu aktivnost na Suncu. No, istraživanja pokazuju da je energija Sunca koja dopire do Zemlje u stabilnom padu već 35 godina dok se rast temperature u atmosferi nastavlja. Svako desetljeće nakon 1960. bilo je toplije od prethodnog.
3. Već je prekasno za promjene.
Prema posljednjem izvještaju UN-ova Međunarodnog panela za klimatske promjene, kada bi se tijekom sljedećih deset godina na razini planeta dosegnuo pad emisije ugljičnog dioksida od 7,6 posto godišnje, do 2050. mogli bismo ostvariti ugljičnu neutralnost i spriječiti rast temperature iznad 1,5 stupnjeva. UN procjenjuje da je za efikasnu prilagodbu klimatskim promjenama potrebno investirati između 140 i 300 milijardi dolara, što je manje od 1 posto globalnog BDP-a.
4. Ja ne mogu utjecati na promjenu.
Ovogodišnje istraživanje Sveučilišta u Cambridgeu pokazalo je da gotovo trećina svih kućanstava u Hrvatskoj ima godišnji ugljični otisak do 2,5 tona ugljičnog dioksida, što je dogovoreni cilj na razini Europske unije. Kako bismo svi dostigli taj cilj, dovoljno je i djelomično prilagoditi naše svakodnevno ponašanje i odluke.
HOW TO VODIČ: KAKO I JA MOGU BITI DIO RJEŠENJA
1. Sadrže li tvoje omiljene grickalice ili kozmetika (održivo) palmino ulje?
Palmino ulje najefikasnije je biljno ulje na tržištu i nalazi se u većini proizvoda, od slatkih i slanih grickalica, smrznutih proizvoda do sapuna i zubne paste. Ono čini trećinu cjelokupne količine biljnog ulja na tržištu, a uzgaja se na samo 10 posto zemlje na kojoj se uzgajaju uljanice. Niski troškovi uzgoja i nagli rast potražnje uzrokovali su nekontrolirano širenje plantaža palmi uljanica, koje direktno utječu na život 193 ugrožene životinjske vrste, primjerice orangutana. Na otoku Borneu 47 posto ukupne deforestacije od kraja prošlog stoljeća prouzročeno je uzgojem palmi za proizvodnju ulja. U Europskoj uniji od 2014. je obavezno naznačiti na pakiranju hrane ako se u njoj koristi palmino ulje, a na nama je da kupujemo samo ona koja imaju RSPO certifikat. Radi se od certifikatu održivog uzgoja palmi uljarica, kojim se podržavaju svi proizvođači palmina ulja koji odgovorno posluju štiteći okoliš i podržavajući lokalne zajednice.
2. Ponedjeljak bez mesa.
Za čak 83 posto svih emisija koje uzrokuje prehrana, u Europi su odgovorni životinjski proizvodi, primarno meso, mliječni proizvodi i jaja. Prema izračunu veganskog kalkulatora thevegancalculator.com, kada bismo na jedan dan svakog tjedna iz prehrane uklonili meso i životinjske proizvode, poštedjeli bismo 52 životinje, uštedjeli 216.500 litara vode i bili bismo zdraviji. Prošlogodišnje istraživanje objavljeno u časopisu American Journal for Clinical Nutrition pokazalo je na analizi podataka od više od 2000 sudionika da oni koji dnevno jednu oko 200 grama crvenog mesa imaju 23 posto veći rizik od ranije smrti.
3. Što ste učinili s prethodnim hladnjakom?
Svi rashladni sustavi koriste HFC i HCFC - dvije skupine kemikalija koje su 13.850 puta potentnije od ugljičnog dioksida u zagrijavanju atmosfere tako što apsorbiraju infracrvenu radijaciju i zadržavaju toplinu. Glavni problem predstavljaju kod starih uređaja, iz kojih počnu nekontrolirano isparavati i ulaziti u atmosferu. Prema prošlogodišnjem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije, HFC i HCFC zaslužni su za 11 posto zagrijavanja do danas. Ovi plinovi mogu se zadržati u atmosferi do 29 godina, a 90 posto njihovih emisija događa se na samom kraju života uređaja. Zato je pravilno odlaganje starih hladnjaka i klima-uređaja iznimno važno u sprečavanju budućih emisija. Neprofitna organizacija Environmental Investigation Agency procjenjuje da bismo pravilnim upravljanjem otpadnim rashladnim uređajima do 2050. mogli spriječiti 100 milijardi gigatona globalnih emisija ugljičnog dioksida.
4. Kupuj manje, recikliraj više
Tekstilna industrija uzrokuje 10 posto svih ugljičnih emisija i koristi više energije nego zrakoplovna i industrija prijevoza robe zajedno. Studija koju je provela zaklada Ellen MacArthur Foundation pokazala je kako se prosječan broj nošenja jednog odjevnog predmeta smanjio za 36 posto između 2000. i 2015., a Svjetska banka procjenjuje da 40 posto kupljene odjeće danas nijednom ne iskoristimo. Iako postoje razlozi i za i protiv kako plastičnih tekstila tako i onih prirodnih, činjenica je da nijedan način proizvodnje nije održiv. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, za samo jedan par traperica potreban je 1 kilogram pamuka. Pamuk se uzgaja u suhim krajevima te je za 1 kilogram potrebno do 10.000 litara vode. Međutim, ugljični otisak pamuka upola je manji od sintetičkog polimera, najzastupljenijeg materijala u industriji. Svakim recikliranjem polimera smanjujemo njegov karbonski otisak.
5. Odaberi energetski efikasnije uređaje
Prema izvještaju Internacionalne energetske agencije, čak 44 posto ciljeva postavljenih Pariškim sporazumom moguće je ostvariti primjenom energetske efikasnosti. U Europskoj uniji 70 milijuna kućanstava još ručno upravlja radijatorima. Prelaskom svih kućanstava na termostatske automatizirane sustave uštedjeli bismo 12 milijardi eura na računima za grijanje i spriječili emisiju 29 milijuna tona ugljičnog dioksida svake godine. Investicija bi se isplatila nakon samo dvije godine, a za svaki uložen euro vratilo bi nam se 7 eura uštede.
TEHNOLOGIJA ZA SPAS ZEMLJE
1. Sateliti koji detektiraju mikroplastiku u moru
U Zemljinoj orbiti je 2666 satelita, od kojih 446 služi za praćenje njezine površine. Najsofisticiraniji sateliti već 30 godina prate promjene koje i sami vidimo ili osjetimo, poput rasta temperature mora i onih na Zemljinoj kori, otapanja ledenih površina, promjena u vjetrovima i pojave ekstremnih vremenskih prilika. Međutim, najnoviji sateliti s integriranom hiperspektralnom senzornom tehnologijom omogućit će nam uvid u procese koje golim okom ne možemo prepoznati. Na primjer, hiperspektralni satelit može detektirati mikroplastiku u moru na molekularnoj razini putem odsjaja Sunčeve svjetlosti o površinu oceana. Ova vrsta tehnologije omogućit će nam uštedu vremena i resursa koji su danas potrebni kroz terenska istraživanja i pravodobnu reakciju na nove promjene u okolišu. Zbog veće količine podataka koje će moći generirati i njihova neprekidnog prikupljanja, znanstvenici će moći analizirati velike baze podataka u realnom vremenu, predvidjeti ekstremne vremenske pojave i druge izazove te razviti preciznije modele klimatskih promjena.
2. Inovativna tehnologija za kompresiju CO2
Tehnologija Direct Air Capture (DAC), proizvod tvrtke Carbon Engineering, zarobljava ugljični dioksid direktno iz zraka. DAC povlači zrak iz atmosfere pa kroz seriju kemijskih reakcija izvlači ugljični dioksid iz uzorka koji, pročišćen, otpušta natrag u atmosferu. Tehnologija sliči prirodnom procesu biljaka i biljnih organizama koji to svakodnevno čine putem fotosinteze. Procesi DAC-a brži su od prirodnih i omogućavaju kompresiju ugljičnog dioksida, a on se takav može pohraniti ispod Zemljine površine ili reciklirati. Ova je tehnologija najefikasnija i najisplativija u industrijskim zonama. Jedno postrojenje ima kapacitet jednak onome 40 milijuna stabala.
INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO
Eko prehrana za stoku
Australska tvrtka Future Feed u suradnji sa znanstvenim institutom CSIRO razvila je novu stočnu hranu na bazi morske trave. Uzgoj stoke jedan je od ključnih izvora emisija stakleničnih plinova, od kojih su najštetniji ugljični dioksid i metan. Primjenom nove prehrane u industriji diljem svijeta spriječila bi se emisija 500 megatona metana godišnje, što je jednako emisijama 100 milijuna osobnih automobila.
TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU
Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost
1. Ørsted, najodrživija kompanija na svijetu
Danski lider u transformaciji vjetroenergije u električnu prva je energetska tvrtka koja je zauzela prvo mjesto na listi Global 100 najodrživijih korporacija Corporate Knights' 2020 Indexa. Iz tradicionalne energetske kompanije za preradu fosilnih goriva, Ørsted je postao svjetskim liderom tržišta obnovljive energije.
Ključni ciljevi: sasvim prijeći s ugljena na biomasu do 2023. ugljična neovisnost i 100% elektrčni vozni park kompanije do 2025., prepoloviti emisije u lancu opskrbe do 2032.
2. Chr-Hansen, član UN Klimatske Inicijative
Vodeća globalna bioznanstvena kompanija čija se prirodna rješenja nalaze u svim vrstama proizvoda od hrane i pića do farmaceutskih i poljoprivrednih proizvoda. Kompanija je povećena izgradnji održivog društva kroz ulaganje u nova prirodna rješenja kojima će se smanjiti količina otpada u prehrambenoj, poljoprivrednoj i farmaceutskoj industriji.
Ključni ciljevi: 100% potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2025., poboljšati CO2 efikasnost za 25%, 100% cirkularni menadžment bio-otpada.
3. A1 Hrvatska, član UN Global Compact inicijative
Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj, krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu incijativu za održivost koja broji više od 12 tisuća kompanije u više od 160 država diljem svijeta.
Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija o internetskoj sigurnost za djecu i roditelje.
Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave za hlađenje (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija. U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pažnju društvenoj odgovornnosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja.
IZVORI: International Renewable Energy Agency, Renewable Energy and Jobs - Annual Review 2020; UNEP, The Adaptation Finance Gap Report, 2016; International Labour Organization, Working on a warmer planet: The impact of heat stress on labour productivity and decent work, 2019; Schuster et al., Urban heat stress: novel survey suggests health and fitness as future avenue for research and adaptation strategies, 2017; Guillermo-Cedeao et al., Reduced cognitive function during a heat wave among residents of non-conditioned building: an observational study of young adults in the summer of 2016, 2018; Obradovich et al., Nighttime temperature and human sleep loss in a changing climate, 2017; Virtanen et al., Dietary proteins and protein sources and risk of death, 2019; Sandstroem et al., The role of trade in the greenhouse gas footprints of EU diets, 2018; Slater et al., Review article: Earth's ice imbalance, 2020; IPCC, AR5 Climate Change 2014: Mitigation of Climate Change; NASA/GISS, Global mean Estimates based on land and ocean data, 2020; Domazetović et al., Kvantitativna analiza utjecaja razine Jadranskog mora na hrvatsku obalu: GIS pristup, 2017; Narodne novine, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, 2020; NASA/GISS, Global CO2 emissions, 2020; EU.BAC, Room temperature controls, 2017; The World Bank, How much do our wardrobes cost to the environment, 2019; WMO, Greenhouse bulletin, 2019; EIA, Search, Reuse, and Destroy: How States Can Take the Lead on a 100 Billion Ton Climate Problem, 2019.
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Večernjeg lista i A1 Hrvatska, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.
