Broj oboljelih od salmoneloze u Hrvatskoj posljednjih godina opada. Prema podacima Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2016., do prošlog tjedna, evidentirane su 1112 oboljele osobe, dok je, usporedbe radi, do prosinca 2014. godine oboljelo 1247, a lani 1485 osoba. Ili, ako idemo još dalje, 2011. godine zabilježeno je čak 2399 oboljelih osoba.
Salmoneloze su najčešće zabilježene epidemije koje se prenose hranom, a uz zdravstvene mogu imati i ekonomske posljedice.
- Globalizacija i mogućnosti distribucije omogućuju kontaminaciju namirnica koje istovremeno mogu uzrokovati bolest u ljudi u nekoliko zemalja. Identifikacija samo jednog kontaminiranog sastojka u hrani može dovesti do uništenja ogromnih količina hrane, a to pak može dovesti do značajnih ekonomskih gubitaka u sektoru proizvodnje, restrikcije prometa i negativnih učinaka na turizam - ističe dr. sc. Sanja Kurečić Filipović, voditeljica Odjela za praćenje zaraznih bolesti u HZJZ-u.
Salmoneloze se najčešće prijavljuju kao obiteljske epidemije. Na svaku dojavu epidemiološki tim odlazi na izvid i nastoji utvrditi izvor zaraze, što nije uvijek lako jer uzorci hrane za analizu često ne budu dostupni. Epidemije najčešće nastupaju nakon konzumacije jaja i proizvoda od jaja, uključujući kolače, i to većinom nakon nedovoljne termičke obrade namirnica i propusta u higijenskim postupcima. Slična situacija je, napominje, i u drugim europskim zemljama. Rezervoar uzročnika su domaće i divlje životinje, glodavci, kućni ljubimci poput kornjača, pasa, mačaka, hrčaka i iguana. Mogu to biti i ljudi.
- Gledajući podatke iz cijelog svijeta, najviše prijava salmoneloza je na području Sjeverne Amerike i Europe, što je povezano s boljim i stabilnim sustavima prijavljivanja. U Hrvatskoj salmoneloza je zarazna bolest koja podliježe obavezi prijavljivanja prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a podatke o prijavama oboljelih od salmoneloze imamo od 1976. godine - kaže dr. sc. Kurečić Filipović.
