Kineski su znanstvenici da bi dobili takozvane superusjeve sjemenke slali u svemir kako bi pod utjecajem kozmičke radijacije njihovi geni mutirali. Golemi krastavci i rajčice, zajedno s brzorastućim sezamom pamukom, bijelim lotusom i krizantemama, proizvedeni su na ovaj način, prenosi MyFox, a potvrđuje studija koju su objavili kineski vladini istraživači.
Ako njihov uspjeh bude moguće potvrditi, svemirska poljoprivreda mogla bi postati opasan suparnik genetskom modificiranju na zemlji.
– Kineska plodna dostignuća pokazala su da stvarna svemirska poljoprivreda više nije san nego je postala stvarnost – napisao je profesor Li Chengzhi s pekinškog sveučilišta Beihang u studiji objavljenoj u časopisu Space Policy. Njegove hrabre tvrdnje ipak se uzimaju s oprezom jer je kineska znanost daleko zatvorenija od zapadnjačke, a, kao što je i običaj u Kini, Li i njegovi kolege nisu objavili znanstvene dokaze koji potvrđuju njihove uspjehe.
Osnovni princip da radijacija može izazvati mutacije, od kojih neke mogu biti i dobroćudne, poznata je činjenica i zapadnjački znanstvenici također su ga pokušali iskoristiti za stvaranje novih oblika nekih vrsta.
– Kina je počela novu svemirsku industriju s vlastitom karakteristikom – svemirskim uzgojem. Uzgajanje usjeva u svemiru, odnosno mutacijski uzgoj tijekom svemirskog leta tehnologija je koja iziskuje slanje sjemena usjeva u svemir satelitima koji bi se vraćali na Zemlju. Dok su u svemiru, sjemenke se podvrgavaju procesu mutacije kako bi se na Zemlji mogli proizvesti bolji usjevi – objasnio je Li.
Kineski interes za svemirskim usjevima datira još u 1987. godinu, ali prvi pomaci postignuti su 1999. s novom vrstom brzorastuće svemirske riže nazvane Hangyu 1 koja sada raste na više od 400.000 jutara kineske zemlje. Od tada slične su tehnike primjenjivane i na druge usjeve kao što su pšenica, voće i povrće uključujući goleme zelene paprike i krastavce. Mnoštvo njih uzgojeno je iz sjemenja koje je 2006. godine na satelitu Shijian-8 15 dana kružilo Zemljinom orbitom.
– Istraživački institut na Kineskoj znanstvenoj akademiji uspio je uzgojiti novu vrstu krastavca bolje rodnosti, finijeg okusa i većeg ploda – kazao je Li.
– Sa svakog hektara zemlje može se proizvesti oko 90 tona krastavaca što prinose povećava za oko 20 posto. Najveći krastavac može težiti oko kilogram i pol, a svemirski uzgojene trešnje i rajčice imaju 13 posto veći udio šećera u usporedbi s narančama. I odličnog su okusa! – naglasio je profesor Li.
U Hrvatskoj toliko neobradjene zemlje, a oni bi sadili krastavce u svemiru!