Upozorenja proizvođača i prerađivača da je domaću proizvodnju mlijeka trebalo zaštititi još jučer, već 19. mjesec zaredom stižu na naplatu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku samo je u prosincu lanjske godine prikupljeno 2,5 milijuna litara mlijeka manje u odnosu na isti mjesec godinu prije, što je daljnji pad od 5,6%, a u odnosu na 2012., kad je od farmera otkupljeno 602 milijuna litara mlijeka, lanjska je godina završena s mizernih 502 milijuna litara, 17% manje, što je hrvatsku proizvodnju vratilo čak deset godina unazad. I to – prije svih poticanih programa konkurentnosti domaćih farmera u koje je država ulupala stotine milijuna kuna!
Drama postaje tragedija
Od oko 16,5 tisuća farmera koliko je ih je 2010. davalo mlijeko u otkup, danas ih je u sustavu tek desetak tisuća, a broj mliječnih krava za to vrijeme pao je za 37 tisuća. Krajem 2013. bilo ih je svega 166.044, čak 53.956 manje nego primjerice 2008., kada se u Hrvatskoj govorilo o 220.000 krava. Farme su sve pustije i sve više farmera pritisnutih kreditima i preskupom stočnom hranom stavlja ključ u bravu.
Foto: Goran Jakuš/PIXSELL
Kako bi digla domaću proizvodnju kratkoročno na 600 milijuna, a dugoročno na 850 milijuna litara, država potiče farmere na organiziranu nabavu 8000 rasplodnih junica i ženske teladi. No, prema riječima Branka Bobetića, direktora Croatiastočara, HBOR-ove kreditne linije idu slabo jer se sve odvija putem komercijalnih banaka, u kojima su farmeri ionako već prezaduženi te im treba i reprogram kredita da bi poboljšali trenutačnu situaciju.
Od ulaska u EU drama u mljekarskom sektoru pretvara se pak u tragediju. Prema podacima Croatiastočara (gospodarskog interesnog udruženja mliječne i mesne industrije) i Carinske uprave, samo u tri mjeseca lanjske godine, otkako je RH ušla u EU, uvezli smo 81% više mlijeka i mliječnih proizvoda u odnosu na isto tromjesečje godinu prije, čak 135,4 tisuće tona za 155,1 milijun dolara u odnosu na 74,7 tisuća za 96,1 milijun dolara godinu prije, dok se uvoz svježeg mlijeka, s obzirom na to da mliječna industrija ima sve siromašniju domaću sirovinsku bazu, penje nebu pod oblake.
Samo od srpnja do rujna 2013. uvezli smo, naime, 80 milijuna litara svježeg mlijeka u odnosu na 21 milijun u istom razdoblju 2012. – 270% više! Konzumna mlijeka, koja u pravilu uvoze trgovački lanci, stagniraju na oko 28 milijuna litara, ali je zato uvoz maslaca porastao 36% te najprodavanijih “socijalnih” sireva poput ementalera, edamera i gaude za 32%.
Hitna revitalizacija
U mliječnoj industriji, koja čini oko 1,32 milijarde kuna ili 13,7%u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, od čega na otkup mlijeka otpada 900 milijuna kuna, lani je pala i prerada mlijeka – i to za pet do 10%, doznajemo od Branka Bobetića. S druge strane, u prvih devet mjeseci 2013. pala je i potrošnja konzumnog mlijeka za 25% te maslaca, dok je za sirevima rasla potražnja za 10%. Otkupne cijene mlijeka zbog manje ponude rasle su oko 15%, a to se prelilo i na potrošačke cijene mlijeka i mliječnih proizvoda koje su na godišnjoj razini lanjskoga prosinca bile u prosjeku 6% više. Nužna je hitna revitalizacija te povećanje broja rasplodnih junica – kaže Bobetić i dodaje da reforma i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta moraju biti nacionalni program.
Ovi kreteni u vladi neznaju bolje od svojih predaka. Znala reci moja baka, ovi nasi (KPJ) neznaju da se psenica sije u jesen da bi bilo ploda u ljetu.