Pitanje uređenja Trga Ljudevita Gaja, središnjeg krapinskog trga, intenzivno se proteže još od 2007. godine, kada su na javnom natječaju koji je raspisala krapinska gradska vlast pobijedilo idejno rješenje arhitektica Martine Lulić i Margarete Luša. Međutim, kako nam je potvrdio gradonačelnik Krapine Josip Horvat, novca za taj projekt neće biti ni u proračunu za 2013. godinu.
– Ne radi se tu samo o površinskom uređenju Trga, već i kompletnoj infrastrukturi, odnosno vodovodu, odvodnji i plinovodu na čitavom potezu, od ulaza u Park Matice hrvatske do Uske ulice, te na kraku do mosta Sv. Ivana. Vrijednost toga je 2007. godine iznosila oko 20 milijuna kuna, što Grad definitivno iz svojih prihoda ne može platiti – objasnio je gradonačelnik Horvat, dodajući da je uređenje krapinskog središnjeg trga, ali pod nazivom ‘Uređenje starogradske jezgre’ zajedno sa slovenskim partnerom prijavio i na natječaj kako bi dobio novac iz fondova EU.
Nada se novcu EU
– Nadam se da bi se ulaskom u EU za takvu namjenu mogao dobiti novac, jer su za sličnu stvar novac dobili Maribor i Slovenska Bistrica. Ako to ne prođe, teško će Krapina sama to moći isfinancirati, iako kompletna tehnička dokumentacija za uređenje Trga postoji, kao i građevinska dozvola za sve radove – kazao je Horvat. A s Trga Ljudevita Gaja do danas je maknut samo stup električne rasvjete pa je postavljena ona viseća.
Danas je Gajev trg ponajprije veliko prometno raskrižje, a prema projektu, s kojim se složila i većina Krapinčana koje smo pitali na ulici, trebao bi biti pješačka zona. Odnosno, Ulica Lj. Gaja od robne kuće do Gajeva trga bila bi pješačka zona, odakle bi se po Magistratskoj ulici moglo prometovati, ali ne bi bilo parkiranja, već bi se proširili nogostupi. Prema pobjedničkom projektu iz 2007. godine, najveća atrakcija i krapinska posebnost trebala bi (ako konačno i dođe do uređenja Trga) postati Kaj traka.
Dodatni šarm Trga
Riječ je o liniji urbane opreme poput klupa, vodoskoka i panoa koja priča priču o povijesti grada. Prepoznatljivost bi jamčila i Gaj elipsa, zelena površina u kojoj bi ostao spomenik vođi Ilirskog preporoda, a dodatan šarm trebao bi osigurati Mali Gaj – mjesto „dubokog” zelenila namijenjenog odmoru i ugostiteljskim sadržajima.
Naš gradonačelnik nam po 101 (jubilarni) puta objašnjava kako se i zašto nešto ne može napraviti. On je u tom poslu stvarno vrhunski stručnjak (završio odličnu školu i imao odličnog mentora) i tu mu skidam kapu. U proteklih se sedam i pol godina ponašao kao stečajni upravitelj Grada i takve njegove izjave su mi sasvim u skladu sa time. Međutim očekivao sam da jednog dana dobijem od njega informaciju kako se nešto jednom ipak može napraviti, ali to nažalost nisam dočekao i bojim se da ni nećem.