Ja želim živjeti, ne preživljavati! To je razlog, kao i većine ljudi, zbog kojeg smo otišli. I zbog kojeg će još puno ljudi otići, odnosno pobjeći – riječi su iseljenice (29) s VSS-om u Irsku, jedne od 661 ispitanika koji su otišli iz Hrvatske od ulaska u EU do kraja veljače 2018.
Najviše iseljenika mlađe od 40
Alarmantni rezultati istraživanja “Zašto građani odlaze iz Hrvatske” koje je provela Promocija plus, a predstavila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) potvrđuju da se hitno i dubinski moraju mijenjati političke elite i stanje u državi i društvu. Iako je među iseljenima prije nego što su spakirali kofere zaposlenih bilo 73,5%, čak 63,9% imalo je ispodprosječnu plaću, njih 40,5% plaću od 4000 kn, a trećina iznadprosječnu plaću. Demografski je zabrinjavajuće što je čak 82% iseljenika mlađe od 40 godina, što ih je dvije trećine u braku ili izvanbračnoj zajednici, od kojih se 82% iselilo u paru.
Od obitelji s djecom 72% odselilo se s djecom. Najčešće su kao razlog odlaska iseljenici naveli neorganiziranu i loše vođenu državu, nesposobne političare i stranke bez vizije (8% svih odgovora), beznađe, besperspektivnost zemlje, propadanje države, društva i naroda (7,6%), zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, nepotizam (7,4%) te korupciju i kriminal (7,3%). Smetala su im i prepucavanja o ustašama i partizanima te ‘41. i ‘91. (6,4 %) i nedostatak perspektive za obitelji i djecu (6,3%), kao i rastući primitivizam, vjerska netolerancija i nacionalizam (6,2%) i neprovođenje strukturnih promjena (6,1%). Između 5 i 6% iseljenika navelo je da su otišli jer se ne cijeni rad i sposobnost te zbog pravne nesigurnosti i sporog pravosuđa, malih plaća... Predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula je da se Hrvatska mora hitno i duboko mijenjati ako želimo zaustaviti trend masovnog iseljavanja.
Trebaju nam promjene
– U najvećoj mjeri odlazak građana potaknut je nezadovoljstvom općim stanjem i društveno-političkom klimom u zemlji. Hrvatskoj trebaju ekonomske promjene, ali i šire društvene na kojima trebaju raditi svi – i oni na vlasti i oni u opoziciji, i poslodavci i sindikati, i akademska i kulturna zajednica – zaključila je. Tek svaki deseti iseljenik razmišlja o povratku u idućih deset godina, četvrtina ih planira povratak u mirovini, a 42% ne misli se vratiti. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, kazao je da Hrvatska treba činiti sve da zaustavi iseljavanje, da se bar dio novih iseljenika vrati, da postanemo atraktivniji za povratak treće i četvrte generacije iseljenika, ali i privlačni useljenicima iz nama geografski i kulturološki bliskih zemalja poput Ukrajine, Bjelorusije ili Bugarske. – Nema snažnijeg oporavka ni održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava bez povećanja broja ljudi koji ovdje žele ostati ili ovamo doći. Ako promjena i dalje ne bude, neće biti ni ljudi koji ovdje žele živjeti – upozorio je.
Na žalost djete moje i na zapadu se samo preživljava. Obični radnici moraju jako puno raditi ali da bi neki drugi uživali. Uživanje i luksuz sigurno nisu namjenjeni za naše radnike. To znaju svi koji su ikada bili gastarbajteri.