Prošle je nedjelje završeno prikazivanje dugo očekivane serije Sablja u kojoj se kroz osam epizoda govorilo o tome kako je pripreman i izvršen atentat na na tadašnjeg predsjednika Vlade Srbije Zorana Đinđića. Serija je dobila naziv po akciji Sablja koju su MUP Srbije i druge službe provele kako bi uhitili pripadne zloglasnog zemunskog klana kao i druge osobe koji su se dovodile u vezu s njima. U tekstu podsjećamo što se sve događalo na dan atentata na Đinđića.
Ispred sporednog, službenog ulaza u zgradu u kojoj je sjedište Vlade Republike Srbije, u ožujku 2003. godine izvršen je atentat na tadašnjeg srpskog premijera, dr. Zorana Đinđića. Ustrijeljen je iz snajpera, s udaljenosti od 200 metara, iz zgrade koja se nalazi u ulici Admirala Geprata, dok je drugi metak ranio njegova osobnog tjelohranitelja, Milana Veruovića.
Iako je odmah prevezen u Urgentni centar, premijeru, koji je bio pogođen direktno u srce, nije bilo spasa. Tog 12. ožujka 2003. godine Srbija je bila doslovno obezglavljena - bez predsjednika Vlade ostala je u vrijeme kada nije imala niti predsjednika države, jer su prethodni predsjednički izbori dva puta propali.
U općoj atmosferi kaosa i neizvjesnosti, koja je zavladala nakon što je odjeknula vijest o ubojstvu premijera Zorana Đinđića, Vlada Srbije hitno je sazvala izvanrednu sjednicu na kojoj je donijela odluku o uvođenju izvanrednog stanja u zemlji. Upravljanje državom preuzeo je Vrhovni savjet obrane, a ovlasti policije preuzela je vojska. Beograd je bio u potpunoj blokadi te su čak i svi letovi s beogradskog aerodroma bili otkazani na nekoliko sati.
Atentat na srpskog predsjednika Vlade bio je udarna vijest svih svjetskih glasila. Naime, Zoran Đinđić je tri godine vodio reformsku Vladu te su pucanj u njega gotovo svi svjetski čelnici smatrali direktnim pucnjem u demokraciju. Politički su se lideri tada složili da su pred Srbijom i njenim građanima teški dani mogućih nemira i neizvjesnosti, a mnogi su upozoravali i da bi posljedice ubojstva srpskog premijera mogle osjetiti i susjedne zemlje te se ozbiljno strahovalo od destabilizacije čitave regije.
Budući da je upravo Zoran Đinđić u parlamentu Srbije najavio da njegova Vlada kreće u oštru borbu protiv organiziranog kriminala, atentat na njega državni je vrh tada protumačio kao ozbiljan pokušaj da se zaustavi obračun s kriminalom te da se u zemlji izazovu kaos, bezvlađe i strah. Samo par sati nakon atentata, prst je već bio uperen u krivce - Vlada Srbije objavila je kako je za ubojstvo premijera Đinđića odgovorna organizirana, kriminalna skupina, tzv. zemunski klan, te vođe Milorad Luković Legija, bivši zapovjednik Jedinica za specijalne operacije (JSO), tzv. Crvenih beretki i Dušan Spasojević, u javnosti poznat kao Šiptar.
Ubojstva s mafijaškim potpisom
U tadašnjem priopćenju Vlade Srbije navedeno je kako zemunski klan okuplja oko 200 dobro obučenih kriminalaca protiv kojih je, do tada, već bilo podneseno 300-tinjak kaznenih prijava. Toj su skupini, poznatijoj kao 'surčinska mafija', osim kobnog atentata pripisivali i niz drugih zločina, otmica i ubojstava, među kojima su bili otmica i ubojstvo Ivana Stambolića, zločin na Ibarskoj magistrali, pokušaj ubojstva Vuka Draškovića u Budvi, ali i jedan raniji pokušaj atentat na premijera Đinđića.
Da se uoči ubojstva premijera desilo nekoliko kontroverznih stvari, tvrdi i beogradski odvjetnik Vladimir Gajić, koji je svojevremeno zastupao Zorana Đinđića, u tzv. Žitnoj aferi. Igrajući nogomet s pripadnicima policije, Đinđić je, na neobičan način, slomio nogu, a da se nešto ozbiljno sprema nagovijestio je i prvi, propali pokušaj atentata, koji se dogodio na autocesti, 21. veljače, 2003. godine.
Jedna skroz amaterska serija sa bezličnim predznakom u sebi. Čist promašaj, glupost!