Nepuna dva mjeseca ostala su da se osobe koje imaju osobne iskaznice iz Hrvatske i prebivališta odjave s tih adresa ako su na njima prijavljeni fiktivno jer će početkom sljedeće godine početi policijske provjere s financijskim kažnjavanjem i oduzimanjem osobnih iskaznica.
Zbog toga zakona su već reagirali iz hrvatske dijaspore ističući da je riječ o svojevrsnoj odmazdi prema iseljeništvu od aktualne vlasti koja pak prijeti novčanim kaznama kada se utvrde nepravilnosti i oduzimanjem osobnih iskaznica.
– Nije li zapravo skandalozno da se ljudima koji su desetljećima sanjali slobodnu Hrvatsku, koji su se iselili trbuhom za kruhom ili iz političkih razloga, jer su bili nepodobni komunističkom režimu, novim zakonom oduzima dio hrvatskog identiteta?! “To je kao da ti odsjeku prste na ruci – komentirao je nedavno jedan iseljenik kojemu je poništena osobna iskaznica u hrvatskom konzulatu u Njemačkoj.
Pri tome su naveli da takva praksa ne vrijedi u zemljama EU. Da bi utvrdila živi li netko ili ne na navedenoj adresi prebivališta, policija može istraživati mjesto zaposlenja određene osobe, može ispitati pohađaju li djeca predškolske i školske ustanove u mjestu prijavljenog prebivališta, je li osoba ili netko od članova kućanstva učlanjen i aktivno sudjeluje u lokalnim sportskim, kulturnim i drugim ustanovama.
U informaciji MUP-a RH navodi se da svi građani koji su s danom 29. prosinca 2012. godine u inozemstvu bili duže od godinu dana zbog obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera i vezani su uz inozemstvo određeno vremensko razdoblje (dugotrajno liječenje i drugi razlozi), moraju najkasnije do 29. prosinca 2013. godine o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju na čijem području imaju prijavljeno prebivalište ili diplomatsku misiju – konzularni ured RH na čijem području borave u inozemstvu te im o razlozima privremenog boravka izvan RH moraju dostaviti odgovarajuću dokumentaciju. Ako ne ispoštuju ovu obvezu, za njih će se pokrenuti postupci odjave po službenoj dužnosti iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu.
Slično se odnosi i za građane u inozemstvu koji su u programu obnove ili stambenog zbrinjavanja, dok građani koji su prijavili prebivalište prema ranije važećem zakonu i žive u mjestu i na adresi koju su prijavili nisu dužni ponovno prijaviti prebivalište prema odredbama novoga zakona o prebivalištu.
Zanima me da li će se isto postupati i prema Srbima koji su pobjegli u Oluji i dolaze samo kada je glasovanje i po penzije ili to vrijedi samo za Hrvate?