Nakon izjava ministra Davora Božinovića, oglasilo se i resorno Ministarstvo unutarnjih poslova vezano uz fotografije i poruke migranata koje su u Whatsapp grupi navodno dijelili policijski službenici. Ministarstvo je tako objavilo detaljan odgovor kojeg su uputili novinari Lighthouse Reportsa, Der Spiegela, Nove TV, Novosti, Telegrama i ORF-a.
Naime, novinari su MUP uputili na screenshotove poruke komunikacije policajaca u Whatsapp grupi ''OA Koridor II - Zapad''. MUP tvrdi kako se radi samo o screenshotovima, no ne i stvarnim porukama, stoga ne mogu potvrditi njihovu autentičnost.
>> VIDEO Božinović brani poruke policajaca:'Hoćete li na najbrži način upozoriti kolegu ili čekati ponedjeljak'
''Naime, kao što vam je vjerojatno poznato, a trebalo bi biti poznato i vašim anonimnim vještacima i stručnjacima koje ste konzultirali, na Internetu postoje servisi koji stvaraju poruke po uzoru na aplikaciju za razmjenu poruka WhatsApp. Kao i u prethodnom Vašem slučaju, kada ste s Lighthouse Reports javno objavili parcijalne i montirane snimke policijskog postupanja na graničnoj crti i, nažalost, nikad nam niste dragovoljno ustupili cjelovite „sirove“ snimke radi detaljne analize i forenzike zbog obostrane koristi, i u ovom bi slučaju bilo korisno da nam dostavite sve informacije, a na temelju kojih bismo mogli donijeti bilo kakve zaključke'', poručio je MUP novinarima.
''Nadalje, budući da u svom upitu navodite imena i prezimena policijskih službenika ovog Ministarstva te miješate njihove tadašnje i/ ili sadašnje funkcije, a vjerojatno s namjerom da s imenima javno raspolažete, smatrajući da su javne osobe jer su policijski službenici, skrećemo pažnju kako policijski službenici u obavljanju policijskih poslova nedvojbeno uživaju zaštitu osobnih podataka temeljem Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (EU 2016/679). Sukladno navedenoj Uredbi, za obradu osobnih podataka, za javno iznošenje ili obradu osobnih podataka mora postojati pravni interes i zakonita svrha. Zakonita obrada osobnih podataka postoji ako je ispitanik, u ovom slučaju policijski službenik ili službenica, dao privolu za obradu i to za točno određenu svrhu. Slijedom navedenog, iznošenje osobnih podataka policijskog službenika koji obavlja policijske poslove, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha. Međutim, nevezano uz navedeno, a budući da je iz postavljenih pitanja razvidno kako niste upoznati ovlastima policije temeljem zakonskih propisa, metodikom i taktikom rada koja joj je na raspolaganju u obavljanju policijskih poslova, dostavljamo Vam čitav niz objašnjenja'', dodao je MUP u odgovoru.
Tako su nadalje ponovili kako akcija Koridor nije tajna za javnost, a radi se o akciji ''suzbijanja prekograničnog kriminaliteta i kriminaliteta povezanog s krijumčarenjem ljudi''. Radi se o jednoj od 50-ak operativnih akcija koje se trenutno provode, tvrde iz MUP-a, dodajući kako one ''nisu usmjerene prema migrantima, već prema počiniteljima u kojima su migranti žrtve''.
''Ovo navodimo imajući na umu da prema podacima EUROPOL-a 90 posto migranata, prilikom dolaska na željenu destinaciju, koriste krijumčare bilo za dio puta ili tijekom cijelog puta, stoga je važno pratiti tokove krijumčara, a s ciljem zaštite žrtava. Ovdje posebno imamo na umu ranjive skupine – žene i djecu te djecu bez pratnje'', tvrde. ''Radi Vas i javnosti obavještavamo kako je hrvatska policija od zatvaranja tzv. Balkanske rute uhitila i kazneno procesuirala gotovo 5000 krijumčara ljudima, odnosno evidentirala je više od 4800 kaznenih djela počinjenih na štetu migranata, dakle, osoba koje se iz različitih razloga nezakonito kreću duž migrantske rute preko Hrvatske'', dodaju te navode kako su tijekom 2019. policajci uhitili 983 krijumčara ljudi te prijavili 946 kaznenih djela na štetu migranata. ''Dakle, migrantska populacija nije fokus djelovanja u smislu suzbijanja kriminaliteta, iako policijski službenici u postupanju prema njima primjenjuju zakonom propisane ovlasti pa tako i one ovlasti koje se odnose na pregled osoba iz sigurnosnih razloga, odnosno radi otkrivanja predmeta prekršaja ili kaznenog djela ili zbog skrivanja dokumenta o identitetu, skrivanja hladnog oružja ili drugih predmeta pogodnih za nanošenje ozljeda. U tom smislu policijski službenici ovlašteni su zatražiti od osoba da, radi provedbe pregleda, skinu obuću'', navodi MUP.
Što se tiče Whatsapp grupe o kojima mediji govore, MUP navodi kako one nisu nezakonite, dodajući kako ''postoje saznanja da su tadašnje Whatsapp grupe ugašene prije više od tri godine te više ne postoje, dok su događaji stari oko 4 godine''. ''ovdje se nećemo upuštati u daljnje komentiranje ovakve vrste komunikacije niti imamo saznanja postoji li u ovom trenutku koja ad hoc osnovana grupa među 25 tisuća zaposlenika ovog Ministarstva (sigurni smo da ju i vi u redakciji imate!)'', poručuje MUP u odgovoru novinarima.
''Sudjelovanje policijskih službenika ili rukovoditelja bilo kojeg ranga u WhatsApp grupi nikako se ne može povezati sa „sustavnim organiziranim protjerivanjima“, a raniji izolirani slučaj postupanja policijskih službenika kojeg navodite u upitu je istražen od strane državnog odvjetništva i Nezavisnog mehanizma nadzora i javno je objavljen. Utvrđeno je da je doista bilo nepravilnosti u postupanju pojedinih policijskih službenika, zbog čega su im izrečene disciplinske sankcije. Međutim, utvrđeno je da se ne radi o sustavnom ponašanju u vezi postupanja prema migrantima na vanjskoj granici, odnosno o tzv. pushbacku, već o izoliranom slučaju postupanja policijskih službenika koji su počinili određene nepravilnosti'', objasnili su dalje, dok cijelo podrobno priopćenje MUP-a možete pročitati OVDJE.
Hrvatska kao članica EU može tražiti od WhatsAppa bilo kakve poruke ako postoji sumnja na kriminal. A oni koji nisu poštovali GDPR su prvenstveno ljudi u toj grupi. Za otkrivanje kriminala uvijek postoji pravni interes u smislu GDPR-a.