Osjetljivost crkvene i društvene javnosti za pitanje, kako se to u Crkvi kaže, ništavosti ženidbe, posljednjih je dana ponovno dospjela u središte zanimanja, a potaknuo ju je papa Benedikt XVI. svojim prvim govorom članovima Rimske rote. Znakovito je da se papa te tematike prihvatio u kontekstu nedavno održane Sinode biskupa na kojoj je, očito, i o tome bilo riječi, premda do javnosti nisu došli svi naglasci, pa ni sve inicijative koje su s nje pokrenute, a tiču se rastavljenih katolika.
U ovoj sam se kolumni te teme dotaknuo neposredno nakon održavanja Sinode, zaoštrio neka pitanja i pokupio kritike, no čini se da sada sam papa stvar želi potaknuti kako bi se tim ljudima, koji su već prošli kroz vrlo traumatično razdoblje rastave, i pomoglo i bilo u službi istine.
Valja podcrtati njegovu želju da se taj problem stavi u kontekst istraživanja istine. "Kanonski postupak o ništavosti ženidbe predstavlja u osnovi sredstvo za utvrđivanje istine o bračnoj vezi. Njegova osnovna svrha nije, dakle, beskorisno komplicirati život vjernika, a još manje dodatno zaoštriti njihove međusobne odnose, nego samo stajati u službi istine", kaže papa.
Više je komentatora primijetilo kako se time papa Ratzinger pokazao "liberalnijim" od onoga što se o njemu prije izbora mislilo. Komentator Radio Vatikana pak spominje kako se s jedne strane čini da su oci koji su sudjelovali na Sinodi o euharistiji u listopadu "pozvali crkvene sudove da se založe kako bi vjernici koji nisu crkveno vjenčani mogli regulirati svoje bračno stanje i pristupiti euharistijskoj gozbi", a s druge strane "kanonski zakoni i nedavna Uputa kao da postavljaju ograničenja na taj pastoralni poticaj, kao da su pravne formalnosti postupka važnije od pastoralnih ciljeva".
Da su teškoće na tome području znatne, potvrđuje sada i sam papa koji očito želi da Crkva više od hladnoga juridičkog pristupa pokaže suosjećanje. Suosjećanje je, kaže njemački teolog Metz, bila ona snaga koja je Crkvu u prvim stoljećima činila osobito privlačnom. Čovjek je u Crkvi mogao naći utočište, no kako zamjećuje i taj teolog, previše se brzo krenulo u pravcu traženja krivca. Sada papa želi da se, među ostalim, pokaže više suosjećanja.
"Pribjegavanje sudskom procesu, u pokušaju da se odredi što je pravedno, ne samo da ne cilja zaoštravanju sukoba nego ide za tim da ih se učini čovječnijima, pronalazeći objektivno prikladna rješenja za zahtjeve pravednosti. Naravno da to rješenje samo po sebi nije dovoljno jer osobe trebaju ljubav, no kada je neizbježno, ono predstavlja značajan korak u tome pravcu", kaže papa.
Sve u svemu, čini se da i na ovome području s Tibera pušu ohrabrujući vjetrovi koji bi mogli pomoći i samim crkvenim strukturama, a još više onima radi kojih one i postoje vjernicima katolicima.
