Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ZAGREPČANI OČAJNI ZBOG CIJENA

On predaje na fakultetu, ona uči djecu u školi, ali svoj stan ne mogu kupiti: 'Banka traži 30.000 eura učešća. Otkud nam to?'

Prosječna cijena novogradnje u Zagrebu je 14.672 kune, 4.7% više nego 2020.
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/4
17.11.2026.
u 06:00
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Mladom paru, unatoč stabilnim poslovima, teško je doći do vlastitog stana zbog visokih troškova i niskih plaća.

Hrvatska, barem na papiru, ima određene potpore za mlade koji kupuju prvi stan, ali stvarnost na tržištu nekretnina dovodi u pitanje njihovu učinkovitost. Iskustvo jednog mladog para pokazuje koliko je teško doći do vlastitog stana i što bi država mogla učiniti da im pomogne. "U potragu za svojim prvim stanom nas dvoje upustili smo se negdje u vrijeme pandemije, dakle prije pet do šest godina. I ne samo da još nismo uspjeli, nego je sve to postalo znatno teže. Ne smijemo odustati, ali danas se čini da je to praktički nemoguće", ispričao je za Deutsche Welle jedan mladi zagrebački par.

Nisu vjenčani, a nedavno su dobili i bebu. On je sveučilišni nastavnik, iako još nije profesor pa mu ni plaća nije osobito visoka. Ona je učiteljica razredne nastave, a ni njezina primanja nisu naročito visoka. Zamolili su novinare Deutsche Wellea da ne objavljuju njihove osobne podatke kako im javno istupanje ne bi prouzročilo dodatne probleme. "Zašto? Pa zato što se posredničke agencije, recimo, ionako ponašaju jako nekorektno. Čak nezakonito u određenim aspektima koje nitko ne nadzire. Onda su tu i banke. Ma, nitko ne voli da ga se kritizira, a kamoli država koja bi na prvome mjestu morala nešto poduzeti u vezi sa stambenom politikom u Hrvatskoj."

No, Deutsche Welle u svojemu tekstu kreće najprije od prakse i trenutačnog stanja. Od vremena pandemije, točnije od 2021. godine, prosječna cijena četvornog metra stana u EU porasla je oko 22 posto. U Hrvatskoj je, međutim, porasla približno tri puta više - oko 65 posto. To je jedan od razloga, uz protivljenje militarizaciji, zbog kojih su mladi i u Hrvatskoj za 20. studenoga najavili prvi prosvjed takve vrste. To poskupljenje ujedno je razlog zbog kojeg sugovornici DW-a smatraju da su nakon pet do šest godina sve dalje od vlastitog stana, umjesto da su mu bliže.

"Banke sad već zahtijevaju nekih 10 posto učešća u kreditu. Ako bismo uzeli stan od 70 do 80 kvadrata jer sad imamo i dijete, to bi išlo do nekih 300 tisuća eura i samo učešće bi iznosilo 30 tisuća. Otkud nam to? Mi sada plaćamo visoku rentu kao podstanari, ne možemo još i štedjeti. Uz to smo u lošoj situaciji jer se ne natječemo s ovakvima kao što smo mi, već primarno s onima koji u Hrvatskoj stanove kupuju kao investiciju ili način čuvanja viška novca. Diskvalificirani smo čim se počnemo raspitivati za detalje kao što je hidroizolacija ili stanje vertikale."

Takvi detalji nisu presudni njihovoj konkurenciji – nazovimo ih investitorima i štedišama. Dok ovaj par razmišlja dugoročno pa želi stan jednog dana ostaviti svojem djetetu, drugi kupuju i prodaju nekretnine na tržištu, a da u njima sami ne žive. Zbog toga je Hrvatska puna nekorištenih stanova, uz one koji se koriste za kratkoročni, sezonski najam, uglavnom turistički. "Kad to pitate agenta, najčešće ne zna takve podatke. Obeća vam da će se raspitati, pa se više ne javi jer mu se ne isplati s nama, lakše zarađuje s onakvima. A upravo agenti su ti koji najčešće oglašavaju stanove i traže da kupac plati proviziju. Znači, dva do tri posto kupoprodajne cijene."

Tih, primjerice, sedam do osam tisuća eura u njihovu slučaju predstavlja svojevrsnu ucjenu. Za taj novac kupci ne dobivaju gotovo ništa osim osnovnog pregleda službene dokumentacije. Naravno, i mogućnosti da ih agenti prešutno ne eliminiraju. Stoga je običnim kupcima, poput ovog para koji nam se povjerio, jako teško odbiti agentovu "ponudu" da potpišu ugovor o posredovanju. "Često nam se znalo dogoditi da idući dan samo jave: 'Nekretnina je već uzeta. Lp.' Samo nas otpišu! A ponekad ne daju ni da pregledate nekretninu prije potpisivanja ugovora s njima, što je nezakonito", doznajemo dalje. Kupci u tom slučaju samo dobiju ugovor na potpis, primjerice preko WhatsAppa.

Agencije nitko ne sprječava da proviziju naplate dvaput, i od kupca i od prodavatelja. "Uvjerili smo se da ne postoji mjera koja bi mladima omogućila pravedniju 'utakmicu'. A da politička vlast to želi, bilo bi i načina", kazuje mladi par za Deutsche Welle. Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu, upozoravao je na probleme s regulacijom stanovanja davno prije nego što je stanje postalo ovako kritično. "S 'helikopterskim' novcem iz EU obnavlja se sve i svašta", ističe on, "ali cijene u sektoru su zato 30 do 40 posto više od realnih." "Tim napuhivanjem ostvaruju se nemoralno visoki profiti i očekivalo bi se da o tome imamo ozbiljnu raspravu. Ali nemamo, jer se razlika prelijeva u džepove mnogih na strani vlasti", dodaje Bežovan.

Navodi kako su nedavno u Rijeci propala dva natječaja jer nije bilo zainteresiranih za ponuđenu, umjerenu cijenu. Izvođači imaju sasvim dovoljno poslova po znatno višim cijenama. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj vlada gotovo potpuna nejasnoća oko pitanja što bi uopće bila stvarna građevinska cijena stana. Službeno određena, takozvana etalonska cijena, prema njegovu je mišljenju činovnička konstrukcija iza koje stoje klijentelistički povezani struka i politika. Sljedeći je problem to što je stambeno tržište u Hrvatskoj izrazito financijalizirano i turistificirano. "Čuva se vrijednost novca u praznoj nekretnini, a podvarijanta toga su one za turizam. Prije par godina, recimo, više je stanova sagrađeno u Makarskoj nego u višestruko većem Splitu, ali Makarska je veći dio godine pusta!" Stoga je teško govoriti o određenom broju praznih stanova ako su to zapravo apartmani za sezonski najam.

Bežovan uz sve to pretpostavlja da se preko nekretnina u Hrvatskoj intenzivno pere golem novac sumnjivog podrijetla, domaćih i inozemnih aktera. Oko dvije trećine nekretninskih transakcija obavlja se bez kredita, a smatra se da je velik dio plaćen gotovinom. No zbog upornog otvaranja takvih pitanja Bežovan dobiva sve manje prostora u javnosti. "Već peti put u karijeri pišem udžbeničko poglavlje 'Stanovanje i stambena politika'. No prije koji dan sam morao sam sebe pozvati na jednu konferenciju agencije Ernst & Young o priuštivom stanovanju, a na kojoj su bili i ljudi iz lokalne vlasti Zagreba. Jer htio sam im reći da je zacrtana gradska politika u određenom pogledu – sramotna."

Bežovan pritom misli na činjenicu da isti maksimalni porez na nekretnine plaćaju Zagrepčani u skupom centru i u znatno manje vrijednim perifernim dijelovima grada. To za njega nije prihvatljiv pristup stambenoj politici. Inzistira i na tome da se u drugim članicama EU puno više i ozbiljnije raspravlja o ograničavanju cijena najma. "U nas vlada ograničava cijenu mlijeka i kruha", zaključuje Gojko Bežovan, "ali njoj smještaj nije osnovna potreba! Nego je prepušten za krajnje nemoralnu zaradu pojedinaca. A ta stvarnost ljude tjera u očaj. Zato što nema dijaloga o tome, ni političke volje za regulaciju, ne bi me čudilo da mladi na koncu i kod nas – izađu na ulice i porazbijaju izloge."

FOTO FOTO Kamene ploče zamijenile su asfalt! Centar Zagreba polako dobiva novi izgled
Prosječna cijena novogradnje u Zagrebu je 14.672 kune, 4.7% više nego 2020.
1/10

Komentara 75

CA
cavecanem
06:32 17.11.2026.

Za dojčevele je ovaj članak napisao Igor Lasić, novinar Novosti

VA
VanjaPlank
11:22 16.11.2026.

Pitajte Možemovku Sandru Benčić , sa 18 godina studiranja i rad u prodaji petardi, kupila stan za 300.000€ .

JO
Jojmene
08:35 17.11.2026.

Čim sam pročitao "protivljenje militarizaciji" prestao sam čitati. To je samo još jedan neinteligentni prekodrinski pamflet. Ne morate vjerovati meni, pogledajte kako se zove autor pamfleta i kako i što piše.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata