I bivši američki predsjednik Barack Obama i prva dama Michelle Obama podržali su jučer američku potpredsjednicu Kamalu Harris za demokratsku predsjedničku kandidatkinju, čime je Harris dobila potporu svih visokoprofilnih demokrata, demokratskih čelnika u Kongresu i niza guvernera. Harris je odmah nakon što je objavila kandidaturu, nedugo nakon što je Joe Biden objavio da se povlači iz utrke, dobila potporu Billa i Hillary Clinton, što ne iznenađuje s obzirom na bliskost Kamale Harris s obitelji Clinton.
Nešto kasnije stigla joj je i potpora utjecajne kalifornijske demokratkinje i bivše predsjednice Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi, kao i niza guvernera i aktualnih demokratskih čelnika u Kongresu, a i sam Biden odmah je podržao kandidaturu Kamale Harris. Međutim, Barack Obama upadljivo je oklijevao i odugovlačio sa svojom potporom, zbog čega se pretpostavljalo da Obama podržava otvorenu konvenciju demokrata u Chicagu sljedećeg mjeseca i izbor "najboljeg kandidata" među više kandidata, premda su se mnogi pribojavali da bi to moglo produbiti podjele i izazvati kaos u demokratskim redovima samo stotinjak dana prije izbora. Obamino oklijevanje ponovno je pobudilo špekulacije i o mogućoj kandidaturi Michelle Obama, koja bi, prema anketama, uvjerljivo pobijedila Trumpa, premda je ona to više puta zanijekala. Potporom Baracka i Michelle Obama Kamala Harris dobila je dodatni poticaj u utrci za Bijelu kuću.
U zajedničkoj izjavi par Obama navodi da Harris ima viziju, karakter i moć koje zahtjeva sadašnji kritični trenutak, obvezujući se napraviti sve što je u njihovoj moći da Harris bude izabrana, što pretpostavlja sudjelovanje para Obama na događajima za prikupljanje donacija za kampanju, kao i na pojedinim predizbornim skupovima, slično kao i u kampanjama 2016. i 2020. godine. "Slažemo se s predsjednikom Bidenom da je odabir Kamale bio jedna od najboljih odluka koje je ikada donio. Njezin životopis to dokazuje. Ali Kamala ima više od samog životopisa. Ona ima viziju, karakter i snagu koju ovaj kritični trenutak zahtijeva", navodi se u izjavi, a objavljena je i videosnimka razgovora Kamale Harris i Michelle Obama, u kojoj Harris zahvaljuje na potpori. "Michelle, Barack, to mi puno znači", uzvraća Kamala Harris.
Barack Obama, koji je bio prvi crni predsjednik, podržao je kandidatkinju koja će, ako pobijedi Donalda Trumpa, postati prva žena i prva osoba afroameričkog i indijskog porijekla u Bijeloj kući. Sudeći prema anketama, Kamala Harris ima veće izglede pobijediti Trumpa od Bidena. Prema najnovijoj anketi New York Timesa i koledža Siena, Kamala Harris zaostaje za Trumpom samo za jedan postotni bod, dok je Biden zaostajao za šest bodova. Kamala Harris već 1. srpnja, tri tjedna uoči stranačke konvencije, bit će na virtualnom zasjedanju demokratskih delegata i službeno nominirana za predsjedničku kandidatkinju. Harris se u četvrtak kao potpredsjednica sastala s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, izrazivši pritom "nepokolebljivu potporu" pravu Izraela na samoobranu, ali istodobno izražavajući zabrinutost zbog stradanja civila u Gazi.
POVEZANI ČLANCI:
- Izrael ima pravo na samoobranu, ali važno je i kako to čini. Previše je civilnih žrtava, a humanitarna situacija je katastrofalna. Ne možemo okrenuti leđa ovim tragedijama. Neću šutjeti - poručila je Harris, dodavši da čuje sve one koji žele mir i naglašavajući pritom važnost dvodržavnog rješenja, koje je Izrael nedavno i službeno odbacio. Događaje u Gazi posljednjih devet mjeseci opisala je kao poražavajuće, spomenuvši slike mrtve djece i očajnih gladnih ljudi koji bježe u potrazi za sigurnošću i koji se i po nekoliko puta moraju preseliti.
- Izrazila sam svoju ozbiljnu zabrinutost premijeru zbog razmjera ljudske patnje u Gazi, uključujući previše mrtvih civila - rekla je Kamala Harris, a te njezine riječi ukazuju na činjenicu da je ona, kao i dobar dio demokrata u Kongresu, puno kritičnija prema izraelskom višemjesečnom pokolju civila u Gazi od predsjednika Bidena.
Time Harris vjerojatno želi povratiti potporu demokratskih birača palestinskog porijekla, osobito u Michiganu, premda to vjerojatno ne znači da bi u slučaju pobjede vodila bitno drukčiju politiku prema Izraelu od Bidena, iako bi se možda promijenio ton te politike, slično kao što se dogodilo i u mandatu Baracka Obame, koji se nije slagao s Netanyahuom, ali nije dovodio u pitanje bezrezervnu potporu Izraelu. Prije sastanka s Netanyahuom Kamala Harris pridružila se osudi prosvjednika koji su u Washingtonu kod željezničke postaje Union Station, prosvjedujući protiv Netanyahuovog posjeta Kongresu, palili američke zastave i sprejevima ispisali poruke: "Hamas dolazi" i "Oslobodite Gazu". Netanyahu je zatim otputovao na Floridu na sastanak s Trumpom, koji u svom mandatu nikad nije kritizirao Izrael.
Ovo je samo još jedan dokaz o tome, da je za predsjednika Amerike jedino važno slušati "duboku državu", koja je nam je isplanirala prekrasan rat.