U doslovnom prijevodu znači “savijanje papira”, no origami je zapravo puno više od toga. Ova tradicionalna vještina kreiranja raznih modela od papira u Japanu ima status nacionalne umjetnosti, a odatle se proširila na cijeli svijet. Priznati origami majstori, entuzijasti ili pak amateri okupljaju se diljem svijeta pa tako i kod nas djeluje Hrvatsko origami društvo. Postoji od 2012. godine, a sada mu je od ministra vanjskih poslova Japana stiglo priznanje koje se dodjeljuje pojedincima i grupama za ostvarena izvanredna postignuća u međunarodnim odnosima, odnosno za njihov doprinos promicanju prijateljstva između Japana i drugih zemalja.
– Ministar vanjskih poslova odlučio je dodijeliti priznanje Hrvatskom origami društvu zbog doprinosa promociji japanske kulture u Hrvatskoj – objasnila je na dodjeli priznanja veleposlanica Japana u Republici Hrvatskoj Misako Kaji, s kojom smo tim povodom razgovarali o značenju origamija u japanskoj kulturi, ali i važnosti ovakvih kulturnih suradnji među zemljama.
Hiperrealistične skulpture
– Origami je vrlo važan u Japanu. Potječe još iz 15. stoljeća tako da je uistinu utkan u našu kulturu i živote. Od 100 ljudi koje upoznate u Japanu, sigurno će njih 99 znati napraviti barem neki oblik od papira. To se uči još od vrtića. Razlog je jednim dijelom to što izrada origamija opušta i zabavna je, no origami ima i dublje značenje. Primjerice, 1000 papirnatih ždralova često se daruje onima koji pate od neke bolesti ili su proživjeli prirodnu katastrofu – kaže veleposlanica Kaji.
Japanska legenda koja kaže da će se onome tko napravi 1000 ždralova ispuniti želja u koju vjeruje u svijetu je, pa tako i u Hrvatskoj, popularizirana zahvaljujući knjizi Karla Brucknera “Sadako hoće živjeti”, a papirnati su ždralovi danas poznati kao simbol mira. Iako je riječ o jednom o najčešćih motiva, origami umjetnici izrađuju najrazličitije oblike, od motiva iz prirode do apstraktnih skulptura.
– U principu to je list papira koji je s malo vještine i ljubavi savinut u obliku životinje, cvijeta ili bilo čega što možete zamisliti. Na isti je način osnovano Hrvatsko origami društvo, s puno ljubavi i vještine te je korak po korak postalo ono što je danas – skupina koju čine iznimni origami entuzijasti koji dijele istu strast – objasnila je veleposlanica Kaji koja je priznanje uručila predsjednici Hrvatskog origami društva Sanji Srbljinović Čuček. Društvo okuplja 17 članova, a redovito sudjeluje na manifestacijama kao što su Dan Japana, Tjedan Japana, surađuju s institucijama kao što su Institut Ruđer Bošković i Sveučilište u Zagrebu te redovito održavaju radionice.
– U Hrvatskoj se origami često percipira kao aktivnost za djecu, no mi u društvu trenutačno imamo jednog školarca. Mnogi se iznenade kada čuju da se origamijem bave matematičari, inženjeri, umjetnici… Zapravo su znanstvenici postavili aksiome u origamiju, a mogu se primijeniti i u inženjerstvu. Također, ljudi uglavnom očekuju da će na origami izložbama vidjeti neke manje figurice, a riječ o uistinu nevjerojatnim i hiperrealističnim umjetničkim skulpturama – kaže Sanja Srbljinović Čuček te dodaje kako su veliki svjetski origami majstori uistinu senzacionalni.
Najpoznatiji hrvatski origami majstor je Goran Konjevod, priznati umjetnik s američkom adresom, koji svojim radovima oduševljava svjetsku javnost. Također, već se nekoliko hrvatskih origami autora našlo u svjetskoj literaturi o ovoj umjetnosti te su izlagali na velikim svjetskim izložbama.
Treba dodati da se na svjetskoj razini često organiziraju razna natjecanja pa je tako, primjerice, još 1990-ih godina pokrenut “Rat buba”, neformalno natjecanje u kreiranju kompleksnih kukaca od jednog lista papira, bez rezanja i lijepljenja.
– Origami je zapravo gimnastika za mozak, održava njegovu vitalnost i funkcije. Pomaže u postizanju bolje koncentracije, a preporučuje se i za vježbanje motorike ruku. Dobar je zato za djecu, ali i za starije. Također, može biti dobra “antistres terapija” ljudima nakon napornog dana na poslu – ističe Sanja Srbljinović Čuček, a s njom se slaže i Katarina Potaček, profesorica matematike i informatike te također članica Hrvatskog origami društva.
Hrvatski grb u origami tehnici
– Origami bi mogao jako pomoći djeci u razumijevanju matematike, jer si uz pomoć izrade origamija mogu predočiti jednodimenzionalne, dvodimenzionalne i trodimenzionalne objekte. Papir je zapravo ravnina i to je sve geometrija – kaže Katarina Potaček koja je danas u mirovini, a origamijem se bavi od djetinjstva.
Zainteresirali su e, kaže, neobični oblici za igru koje joj je djed izrađivao od papira, a sličnim je ukrasima ona poslije ukrašavala kolijevke svoje djece. Članovi Hrvatskog origami društva uistinu pokazuju kako se uz znanje te puno strasti i ljubavi od tek nekoliko komada papira mogu stvarati novi svjetovi. Origami povezuje ljude, ali i različite kulture, a kako bi to naglasio, Igor Petlevski je izradio te Veleposlanstvu Japana poklonio – hrvatski grb izrađen u origami tehnici.
– Inače sam pravnik, a origamijem se bavim više od deset godina. Prvo mi je u ruke došla jedna knjiga o origamiju koja me zaintrigirala, a danas kreiram svoje autentične modele i tako sam došao na ideju hrvatskog grba koji je bilo poprilično kompleksno napraviti – kaže Petlevski.
