AFRIČKA SVINJSKA KUGA

Opasnost sve bliža: Na farmu svinja ne smije se unijeti ni sendvič

Punitovci: OPG Goran Jančo bavi se svinjogojstvom te obradom zemlje
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
1/15
23.08.2019.
u 16:15

Afrička svinjska kuga sve je bliže, sektor težak milijardu kuna u strahu je od najgoreg

Ograđena farma, dezinfekcijske barijere, zabranjen neovlašteni ulazak ljudi, dok radnici ne smiju biti lovci ni u doticaju s divljim životinjama, samo su neka od rigoroznih pravila kojih se ovih dana pridržavaju i na svinjogojskoj farmi OPG-a Gorana Janče u Punitovcima. Afrička svinjska kuga (ASK) sve je bliže. Nakon što se početkom ovoga mjeseca pojavila u Slovačkoj, bolest je potvrđena i na četiri farme u tri sela kod Beograda, pa nam tako osim s mađarske, ASK već prijeti i sa srpske strane gdje bi se moglo usmrtiti čak pola milijuna svinja.

Pušu i na hladno

Uzgajivači su u strahu, znaju dobro što bi ta pošast značila za ionako nedostatnu hrvatsku proizvodnju svinja – i njihovu cjelogodišnju muku, a kako smo najveći uvoznici svinjetine u EU, gotovo jednako bi nas, tvrde upućeni, potresla i pojava bolesti u zapadnoj Europi, Danskoj, Belgiji i Nizozemskoj, o kojima trenutačno ovisimo.

Foto: Ilustracija/Davor Javorovic/PIXSELL

– Mjere opreza od svinjske kuge i dosad su bile propisane, a sad čekamo da vidimo hoće li biti i posebnih mjera na granici sa Srbijom – kaže Goran Jančo koji godišnje proizvede oko 6000 komada svinja. Trenutačno ih je 2200 u turnusu, a kako je nova farma i kreditno opterećena, na OPG-u pušu i na hladno. Evidentira se baš svaki ulazak na farmu, došljaci i potpisom moraju garantirati da u posljednja 72 sata nisu bili u kontaktu s divljim životinjama ni na drugim svinjogojskim farmama, a radnicima je najstrože zabranjeno unijeti i bilo kakav “gablec” životinjskog porijekla.

Ne mora se ASK pojaviti na farmi, no pojavi li se u susjedstvu, bilo na divljim bilo na domaćim svinjama, to znači da će u krugu 3 i 10 km od žarišta sav promet svinjama biti obustavljen i poremećen ciklus prasenja i prodaje, objašnjava Jančo. Ističe kako se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 1,1 milijun svinja u vrijednosti od oko milijardu kuna, što najbolje govori o razmjerima potencijalne direktne štete. Bio bi nam zabranjen i izvoz živih svinja, mesa i mesnih prerađevina tako da bi u kolapsu, osim svinjogojaca, bila i cijela mesna industrija i hrvatsko gospodarstvo.

Foto: Ilustracija/Davor Javorovic/PIXSELL

U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako su od potvrde ASK-a u Srbiji u Hrvatskoj pojačane preventivne mjere u cilju održavanja statusa zemlje slobodne od ASK te ranog otkrivanja unosa virusa kako bi se pravovremeno spriječilo daljnje širenje. Ističu kako je od presudne važnosti pridržavanje svih mjera biosigurnosti u uzgojima svinja, tijekom lova, prijevoza svinja... te pozivaju i na pojačane kontrole osobnih pošiljaka na graničnim prijelazima kako se ilegalnim unosom zaraženog mesa i proizvoda ne bi proširio virus.

Nema uvoza svinja iz Srbije

ASK je, podsjećaju iz Ministarstva, kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost svinja može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, no kako se među svinjama vrlo brzo širi, najstrože je zabranjeno držanje svinja na neregistriranim gospodarstvima, na otvorenom bez odobrenja veterinarske inspekcije te zakapanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla.

– Posjednici svinja koji se neće pridržavati propisanih mjera neće moći ostvariti pravo na nadoknadu štete za usmrćene svinje u slučaju pojave svinjske kuge – poručuju iz Ministarstva. EK je, naime, od 2013. do 2018. članicama EU sufinancirala troškove suzbijanja ove bolesti u iznosu od 59,2 mil. eura.

Što se tiče Srbije, RH kao članica EU primjenjuje pravila i propise kojim se regulira uvoz u EU živih životinja, svježeg mesa i proizvoda od mesa u skladu s rizikom i zdravstvenim statusom treće zemlje pa tako još od ožujka 2010. iz te države ne uvozimo ni žive svinje ni svježu svinjetinu. Proizvodi od svinjskog mesa (obrađeni želuci, mjehuri i crijeva za prehranu ljudi) mogu se uvesti u EU samo ako udovoljavaju uvjetima EK, odnosno podvrgnuti su tretmanu kojim se učinkovito uništavaju uzročnici bolesti poput klasične i afričke svinjske kuge, slinavke i šapa i sličnih bolesti (npr. obrada na najmanje 70°C). Srbija godišnje izveze svinjsko meso i prerađevine u vrijednosti od 25 mil. eura. Lani je proizvedeno 2,8 mil. svinja na 52.000 farmi.

Komentara 6

IV
IvoDivo
09:07 24.08.2019.

Na prijedlog da se farme presele u titove bunkere u koje smo uložili milijarde drugovi dijele žute kartone

DU
Deleted user
16:31 23.08.2019.

Ask je izmisljotina da se uniste domace farme...onda uvoz tzv.mesa pa navalite narode.. .

VG
Veseli Gost
16:40 23.08.2019.

ivo ... pa i tebe staviti u te bunkere sa svinjama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije