Dijalog, suradnja i partnerstvo građana, odnosno zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama ključni su za ostvarivanje suvremene demokracije. Aktivna uloga građana povećava djelotvornost mjera koje se propisuju zakonima – opća dobrobit vrijednost je kojoj mogu doprinijeti svi članovi društva, a čije mišljenje vlast treba uvažiti.
Proces donošenja zakona i propisa zato je osnažen interakcijom s građanima, ali istovremeno se ne dovode u pitanje opća načela i minimalni standardi. Kodeks savjetovanja ističe sudjelovanje građana, kao jedno od temeljnih načela europskog upravljanja javnim poslovima te da se otvoreno i demokratsko društvo temelji na stalnom dijalogu između građana, različitih društvenih skupina, dionika i sektora.
Propisano je da državna tijela provode savjetovanje uz jasno pojašnjenje pitanja o kojima se traži povratna informacija zainteresirane javnosti, mjera koje se u postupku savjetovanju koriste, te razloga donošenja određenog zakona, a savjetovanje se pokreće u vrijeme kada još uvijek postoji mogućnost utjecaja na nacrte zakona, propisa i drugih akata, dakle u ranoj fazi njihove izrade kada su još sve opcije za njihovu doradu i promjenu otvorene.
Praktičan primjer nedavno je javno savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Središnji državni portal „e-Savjetovanja“ dodatno je približio sudjelovanje zainteresiranima za tematiku, pa je ovo savjetovanje uključivalo gotovo dvije tisuće komentara. Tako se transparentno mogu pregledati mišljenja stručnjaka, obrtnika, potencijalnih korisnika usluga autotaksi prijevoza itd.
Primjerice, između ostalog, argumentirano je da se ovim nacrtom ne omogućuje ravnopravan položaj na tržištu i slobodno tržišno natjecanje jer se ukidaju mehanizmi koji bi trebali dovesti do ravnopravnosti, tako se ukida stručna osposobljenost autotaksi vozača i evidentiranje licenciranih autotaksi vozila, čime se izravno omogućuje tisućama vozača i vozila pružanje usluga bez ikakve kontrole. Građani su upozorili da se nacrtom ne uvode kaznene odredbe kojim bi se učinkovitije stalo na kraj najgrubljim kršenjima zakona, kao primjerice u Francuskoj.
Također, javnost je upozorila tvorce nacrta da povećan priljev vozila može u primorskim mjestima, u kojima ionako postoje prometne poteškoće u vrijeme najvećih turističkih gužvi, može imati izrazito negativan utjecaj. Primjedbe pokazuju da se neopravdano očekuje smanjenje uporabe osobnih automobila za potrebe dnevnih migracija jer su iste repetitivne i trajne naravi, a ni ne uzima se u obzir potencijalno smanjenje korištenja javnih autobusnih i tramvajskih linija i povećano korištenje osobnih automobila za prijevoz na relacijama za koje se inače koristio javni gradski prijevoz.
Stotine takvih komentara upozoravaju vladajuće na štetne posljedice po gradove, promet, turizam, ali i, najvažnije, sigurnost građana. Za očekivati je da ih zakonodavac treba uzeti u obzir, posebno primjedbe koje su na tisućama stranica u nadležno ministarstvo predali taksisti. Ukoliko to ne učini, dovodi se u pitanje smisao javnog savjetovanje i održivost principa demokracije u Hrvatskoj, posebno ukoliko na ovaj problem gledamo kroz prizmu članstva u Europskoj uniji gdje se iznimno štiti participacija građana u kreaciji vlastitog društvenog okruženja, kao i pravni poredak općenito.
