Hrvatska je zaradila opomenu Europske komisije jer, tvrde, kasnimo s razvojem digitalnog tržišta te imamo 30 posto više troškove brzog interneta. Sve bismo to izbjegli da smo usvojili Direktivu i uglavili je u zakonodavstvo do 1. siječnja 2016. Ovako, dobili smo ‘po prstima’ uz dodatna dva mjeseca da se saberemo i odradimo preuzete obveze. Nakon toga mogli bismo završiti na Sudu EU i dobiti novčanu kaznu. Osim Hrvatske, u istoj je situaciji još 18 zemalja.
Operatori ne ulažu
Iz nadležnog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture jučer su se oglasili i poručili da, eto, nisu krivi što je Vladi izglasano nepovjerenje, raspušten Sabor te posljedično nije bilo moguće dovršiti umalo gotovo zakonodavni postupak u skladu s rokovima iz Direktive. Naime, tvrde: “Nacrt prijedloga Zakona kojim se prenosi navedena Direktiva u cijelosti je dovršen, provedeno je javno savjetovanje, kao i cjelovit postupak procjene učinaka propisa te su prikupljena mišljenja svih nadležnih državnih tijela.”
Ujedno, zbog činjenice da još uvijek nemamo Vladu ni konstituiran Sabor, ništa se ne može ni sada poduzeti, a Komisija je s tim upoznata”, poruka je priopćenja. Ipak, iz Ministarstva su poručili i jednu konkretnu stvar i uprli prstom u krivca. “U odnosu na navode da RH kasni s razvojem digitalnog tržišta, treba reći da je razlog tom kašnjenju činjenica da su izostala očekivana velika ulaganja operatora, i to ponajprije u svjetlovodne pristupne mreže, zbog čega je država odlučila izgradnju tih mreža sufinancirati putem fondova EU u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganja. U odnosu na navode o 30 posto višim troškovima brzog interneta od prihvatljive granice želimo naglasiti da takvo stajalište nema uporišta u obrazloženjima Direktiva”, pišu iz Ministarstva te dodaju da bi neke mjere ipak trebale pridonijeti jeftinijoj gradnji, no istovremenom upozoravaju da se sve to ne odnosi na konačne maloprodajne cijene internetskog priključka ni cijene prijenosa podataka jer maloprodajne cijene, koje plaća krajnji korisnik, uređuje samo tržište i one nisu podložne regulaciji.
Visoke cijene
Valja znati da Hrvatska ne stoji najbolje kada je riječ o brzom fiksnom internetu, dapače na začelju je ljestvice. Prema statistici EU, fiksni širokopojasni internet omogućen je u Hrvatskoj za 97% domova, što je u skladu s EU, a 70% kućanstava ima broadband. No, onaj brzi internet kojem stremi EU s brzinama od najmanje 30 megabita u sekundi dostupan je samo za 52 posto. Tek je 2,8 posto fiksnih broadband pretplatnika na velikim brzinama, dok je prosjek EU 30 posto. Kako stoji u objašnjenju statističara EU, razlog tomu su vjerojatno visoke cijene jer u Hrvatskoj brzi pristup internetu stoji 2,5% prosječnog bruto prihoda, a u EU 1,3 posto.
>> Ministarstvo se oglasilo o direktivi EK o 30 posto jeftinijem brzom internetu
>> Plenković: Upozorenjem EK-a neka se bavi tehnička vlada, dok ne dođe nova
Krivi su politicari koji su primali i dan danas primaju debele kuverte s lovom da ne guraju zakone koji bi natjerali operatere da ispune svoje obaveze.