Muke po aferi Bankomat i jučer su nastavljene na zagrebačkom Županijskom sudu. Riječ je o slučaju u kojem su tada osumnjičenici, a sada optuženici, uhićeni koncem 2009., početkom 2010., a od tada do sada, iz raznih razloga nije donesena ni nepravomoćna presuda, dok pravomoćna, kakva god bila, očito ostaje nedosanjani san svih aktera ovog postupka.
Zbog izmjene sudskog vijeća suđenje koje je bilo počelo u siječnju 2014., u srpnju lani formalno je moralo početi ispočetka. No iako je od srpnja do jučer bilo zakazano nekoliko rasprava sve su odgođene bilo zbog bolesti nekih od optuženika, bilo zbog zahtjeva za izuzećem sudskog vijeća, otkazivanja punomoći odvjetniku...
Nedolazak odvjetnika razlog je najnovije odgode, jer je Velimir Došen, izabrani branitelj Slavena Čolaka, molio sud za odgodu, navevši da ima COVID te mu je određena samoizolacija, o čemu je sudu priložio i medicinsku dokumentaciju.
Došen je Čolakov branitelj postao nakon što je Čolak na posljednjoj raspravi u veljači otkazao punomoć svojim dugogodišnjim braniteljima. Vjeran Blažeković, predsjednik sudskog vijeća tada je Čolaku postavio branitelja po službenoj dužnosti, no Čolak s njim nije zadovoljan. Sudu je podnio podnesak u kojem je naveo da branitelj kojeg mu je sud postavio po službenoj dužnosti nije napravio ni uvid u spis.
- Kazao mi je da mu treba dva do tri mjeseca. A onda me zvao u nedjelju, da mi kaže da mogu doći kod njega u ured, u ponedjeljak, dan prije ove rasprave i da možemo razgovarati od 12 do 17 - kazao je Čolak.
Dobriša Rubes, branitelj kojeg mu je sud postavio, kazao je pak da s Čolakom nije mogao uspostaviti komunikaciju te da mu je Čolak prije rasprave na sudskom hodniku kazao da ne želi komunicirati s njim.
Čolak mu je na to replicirao da mu smeta što branitelj kojeg mu je sud postavio ne zna ni koliko optuženika ima u spisu. U podnesku koji je podnio sudu, Čolak je naveo da nije riječ odugovlačenju, već da on smatra da ga u predmetu koji broji više od 50.000 stranica treba zastupati netko tko poznaje spis.
Čolak je na ranijim raspravama, osim što je otkazao punomoć ranijim braniteljima, tražio i izuzeće sudskog vijeća i predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, što je odbijeno. Prije toga je podnio podnesak u kojem je naveo da sadašnje sudsko vijeće nije nadležno za vođenje postupka, jer po Čolaku spis je morao ponovo ići na optužno vijeće, budući da je USKOK u međuvremenu mijenjao činjenični opis optužnice. No i taj je zahtjev ranije odbijen, a sljedeće rasprave zakazane su za travanj i svibanj, pa tada postupak možda formalno počne iz početka.
A afera Bankomat počela je koncem 2009. te početkom 2010. uhićenjima sadašnjih optuženika – Josipa Protege, Ivana Sladonje, Marija Kirinića, Borisa Šimunića, Olivera Beidenegla, Svetimira Gadže, Ivana Galića, Slavena Čolaka, Davora Čilića te Gorana Jurakovića i njegovog sina Gorana Jurakovića mlađeg. Protega je uhićen početkom siječnja 2010. dok se vraćao sa skijanja, te je jedno vrijeme proveo u Remetincu. Prvobitnom USKOK-ovom optužnicom podignutom u srpnju 2010. Protega, Sladonja i Kirinić teretili su se da su se kao čelni ljudi HPB-a udružili u zločinačku grupu u sklopu koje su ostalim optuženicima izdavali kredite koji su se razlikovali od ostalih kredita iz ponude banke. USKOK je tvrdio da je takvim poslovanjem HPB oštećen za oko 255 milijuna kuna. No nakon podizanja optužnice stvari su za USKOK krenule loše.
Prvo je sud optužnicu dva puta vraćao tužiteljstvu na doradu, smatrajući da neke stvari nisu dobro objašnjene, a zatim je u ožujku 2012. optužno vijeće odbacilo navode USKOK-a da je u slučaju Protege, Sladonje i Kirinića riječ o zločinačkom udruživanju. USKOK se na tu odluku suda žalio, a Vrhovni sud je u rujnu 2012. prihvatio žalbu USKOK-a te potvrdio da su se spomenuta trojica udružila radi počinjenja kaznenih djela.
Optužnica je potvrđena, no pripremno ročište u listopadu 2013. odmah je odgođeno jer je jedan od optuženika promijenio branitelja, koji je trebao vremena da se upozna sa spisom koji je tada imao 40.000 stranica. Istovremeno, odlučeno je da se postupak u odnosu na Jurekoviće razdvoji zbog bolesti jednog od njih, a u tom trenutku problem je bio i što je spis dobila sutkinja koja je malo nakon toga prešla u Ministarstvo pravosuđa. Zbog toga je spis u rad dobila druga sutkinja, a suđenje je počelo u siječnju 2014. kada su optuženici zanijekali krivnju, a obrane problematizirale vještački nalaz, smatrajući ga nezakonitim dokazom.
Nakon toga rasprave su se održavale nekim ritmom, saslušani su svjedoci, no ponovno je zapelo na vještačenju, koje se nadopunjavalo. I kada se činilo da se pravosudna agonija koja prati aferu Bankomat bliži kraju, sutkinja koja je radila na predmetu otišla je u javne bilježnike. Spis je ponovo dobio novi sudac, a planove za zakazivanje rasprave početkom godine poremetila mu je epidemija koronavirusa. U međuvremenu, Protega i Sladonja u siječnju 2016. zaradili su novu optužnicu u kraku afere Bankomat u kojem je osim njih bio optužen i Glas Istre. Teretili su se da su HPB oštetili za 16 milijuna kuna.
Da se potvrdi ta optužnica također su trebale dvije godine, no na koncu su tih optužbi i Protega i Sladonja i Glas Istre nepravomoćno oslobođeni u prosincu 2018.
>> Pogledajte i ovaj video: Mamiću potvrđena presuda, ali ne ide u zatvor
