Danas je svima jasno da turizam vođen isključivo gospodarskim interesima, turizam koji ne uzima u obzir brigu o čovjeku i okolišu, dovodi do sezonalnosti, uništavanja prirodnih i kulturnih bogatstava, i u konačnici postaje neuspješan. I to je razlog zašto smo razvoj turizma u Hrvatskoj usmjerili prema održivosti. Održivi turizam je pravi smjer razvoja koji nema alternativu - kazala je danas u Saboru ministrica turizma Nikolina Brnjac predstavljajući prijedlog Strategije razvoja održivog turizma do 2030.
A za razvoj te Strategije koja se, kako je dodala, temelji na tri stupa održivosti - ekološkoj, ekonosmkoj i društvenoj - osigurano je više od 1,2 milijarde eura namijenjenih za javnu turističku infrastrukturu, ali i za poduzetnike.
No, oporbeni su zastupnici uputili niz kritika na predloženu Strategiju navodeći pošast apartmanizacije, svedenost našeg turizma uglavnom na sezonalnost, uništavanje prirodnih resursa i potpuno zanemarivanje kontinentalnog turizma. Upravo su Mostovi Nikola Grmoja i Marin Miletić te Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) upozorili na potonje.
- Slavonija, Baranja i Srijem u Strategiji su posve zapostavljeni i zaboravljeni jer su spomenuti samo dvaput, u nekim tablicama, i to u kontekstu zagađenosti zraka. Kontinentalnu Hrvatsku i kontinentalni turizam treba snažnije potencirati. To se do sada zanemarivalo, a postoji bojazan da će se tako nastaviti i dalje. Ti dijelovi naše zemlje ne smiju biti zabortavljeni jer su ionako već opustošeni i iseljeni. Mladih nema. Strategija je napravljena samo da se napune džepovi vašim prijateljima - ustvrdili su Mostovci, dok je Vukovac navela kako se diljem Slavonije gase poljoprivredna gospodarstva i uništava domaća proizvodnja, a strani turisti mahom jedu uvezenu hranu.
- Hoćemo li konačno shvatiti na budućnost Hrvatske nije u uvozu hrane nego u vlastitoj proizvodnji - poručila je Vukovac koju je zanimalo i to je li se u pisanju Strategije surađivalo s Ministarstvom poljoprivrede. A Vesna Vučemilović (HS) ustvrdila je pak kako je hrvatski turizam sve samo ne održiv. Za nju predstavljena Strategija nije ozbiljan dokument.
- Očekujemo Strategiju hrvatskog turizma jer ovo s tim nema veze. Ova je Strategija napravljena "pro forma", samo da se izvuče novac - reče Vučemilović. Anka Mrak Taritaš (GLAS) očekivala je da će u Strategiji biti više riječi o klimatskim promjenama, a Branko Grčić (SDP) usporedio je prijašnju i sadašnju strategiju.
- Protekla Strategija, koja je vrijedila do 2020., imala je četiri-pet ciljeva, no sve što je u njoj bilo planirano nije se ostvarilo. Tome se sad dodaju samo novi ciljevi - kazao je Grčić dodavši i to kako je, u odnosu na domaće turiste, porazno što nam skoro 90 posto turista čine stranci, što dokazuje da si naši ljudi zbog visokih cijena ne mogu priuštiti biti turisti u vlastitoj zemlji. Za Davora Bernardića (SD) zbog pogodovanja trgovačkim lancima zapostavlja se ugostiteljstvo prema kojem Vlada ima maćehinski odnos.
- Ova nas je Strategija samo podsjetila na problemne koje imamo. I listu lijepih želja. No u njoj nema ništa o tome kako te želje i ciljeve ostvariti - zaključila je Katarina Nemet (IDS).
Sve oporbene kritike ministrica je smatrala neopravdanima.
- I nama je cilj bolja suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i veća domaća proizvoidnja. Cilj nam je da maslinovo ulje, mandarine i lički krumpir nađu svoje mjesto u turističkoj ponudi. Očekujemo rast turizma i ulaganja u turizam na kontinentu. A proveli smo i naketu iz koje je vidljivo da mladi žele raditi u turizmu, ali žele adekvatne uvjete rada i da ih se adekvatno plati - kazala je Brnjac koja je podršklu za Straretgiju dobivala jedino od zastupnika vladajuće većine. Štoviše, Rade Šimičević (HDZ) pohvalio je nju samu.
- Mnogi hvale Stratregiju, a ja želim pohvaliti vas ministrice. Imate odmjeren profesorski nastupp u svom govoru - reče Šimičević.
Naravno, kada turizam u Slavoniji, Baranji i Srijemu vodi grupa umreženih žena, a koje guraju točno određene tvrtke i pojedince te su potpuno zatvorene za bilo kakve inicijative koje ne dolaze iz njihovog malog kruga ufuranih malograđana. Treba li ići dalje od toga da na HeadOnEast festivalu možeš pojesti fritule, hamburgere ili sličan junk-food, a festivali budu uredno ili nepristupačni građanima, jer ih suludo raštrkaju po selima, ili budu zapravo događaj gdje se lokalne seljanke dođu pokazati. Ako tamburicu u Osijeku počinju nazivati seljačkom i nepoželjnom, dok ju kolijevki Osijeku godinama pokušavaju preoteti Zagorje, Moslavina, Vojvodina i drugi krajevi, zar takve "turističke" radnike ne bi trebalo odavno otpustiti kao nestručne?! Dotičnim gospođama bi netko trebao objasniti, da samo pokondirene tikve glume Bečanke u provinciji. Ni jedan grad u Slavoniji, Baranji i Srijemu, izuzev Vukovara koji je simbol sam po sebi, nema službeni suvenir, a gastronimijom vedre i oblače podobnici te ju čine neprepoznatljivom, zastarjelom i onom koja provincijski i malograđanski ovisi o prolaznim amerikaniziranim i talijaniziranim trendovima.