Saborski zastupnici raspravili su u četvrtak zaključak kojim bi Sabor zadužio Vladu da mu u roku od 30 dana dostavi šestomjesečno izvješće o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite, počevši od 18. ožujka, budući da to, kako tvrde, od početka pandemije nije učinjeno.
U ime predlagatelja Marija Selak Raspudić (Most) ustvrdila je da to što otpočetka pandemije nije podneseno izvješće Hrvatskom saboru predstavlja ponižavanje demokracije i građana. Upitala je zašto vladajući nisu postupali po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, nego po Zakonu o civilnoj zaštiti.
Ocijenila je kako su time poslali važnu poruku da se zdravstvene vlasti nisu sposobne nositi s krizom, nego da se u to moraju uključiti redarstvene snage. Što se tiče legalnosti Stožera, Vlada je preuzela nadležnost i retroaktivno dala legalnost njegovim odlukama, smatra Selak Raspudić. Statistike pokazuju kako je izgubljeno povjerenje, raste broj oboljelih, ali i onih koji su izgubili živote, upozorila je. Zatražila je da se nabava medicinske opreme vrati u sustav javne nabave.
Video: Zvonimir Frka-Petešić o suradnji sa znanstvenicima
"Tražimo da se Sabor mjesečno izvještava o težini stanja i rezultatima poduzetih mjera i argumentira zašto se uvodi pojedina mjera te dosljednost, transparentnost, logičnost i sustavnost", poručila je Selak Raspudić.
Branko Bačić (HDZ) uzvratio joj je da je Vlada donijela Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti s 80 glasova te da nisu predložili ni jednu mjeru, pozvavši ih da to učine kako bi pomogli Nacionalnom stožeru. Podsjetio je da je Ustavni sud odlučio koja se građanska prava mogu ograničiti dvotrećinskom većinom. Najavio je da će Vlada na prvoj sjednici u siječnju izvijestiti o učinjenome u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Marko Pavić (HDZ) rekao je kako su sačuvali radna mjesta i zdravlje građana koliko je to bilo moguće, a Maja Grba Bujević (HDZ) ustvrdila je da je Stožer opravdao svoju ulogu i postojanje te omogućio primjeren odgovor na pandemiju. Odbacila je tvrdnje da se mjere nisu donosile transparentno, ustvrdivši kako su bile javno predstavljane na sjednicama Stožera te da su epidemiolozi pojašnjavali koje se mjere uvode i zašto.
Nino Raspudić (Most) podsjetio je kako je njihov prijedlog podnesen još 16. rujna kada je epidemiološka situacija bila sjajna te da su u međuvremenu podnijeli i amandmane vezano uz epidemiološku situaciju. "Kako će građani znati kad ni Stožer ne zna po čemu se ravna pri donošenju mjera", rekao je Raspudić.
Upitao je postoji li ikoji europski parlament u kojem već 10 mjeseci, od početka pandemije, nije podneseno izvješće, najavivši da će za to netko morati politički i pravno odgovarati. "Čekati izvješće do sredine siječnja da ga čujemo je predugo", poručio je.
Nikola Grmoja (Most) sramotnim je ocijenio da će izvješće biti podneseno početkom iduće godine. Osvrnuvši se na činjenicu da tek par HDZ-ovih zastupnika prati saborsku raspravu u sabornici, Grmoja je ustvrdio kako vjerojatno premijer Andrej Plenković "sve budno prati sa svog tavana", aludirajući na njegovu samoizolaciju.
Miro Bulj (Most) ustvrdio je kako je premijer Andrej Plenković, proglasivši pobjedu nad koronavirusom, prevario hrvatske građane i pobijedio na parlamentarnim izborima. "Zdravstvo se pogubilo u koronakrizi", drži Bulj, dodavši da poduzete mjere treba dobro prostudirati, podvući crtu i vidjeti gdje smo pogriješili. "Koronakriza je pokazala sve promašene politike", ustvrdio je Bulj.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centar- Glas) poručila je da hitno traže izvješće Stožera koji već više od osam mjeseci ne polaže račune. "Doveli ste nas tu gdje jesmo - najlošiji smo u EU po nošenju s koronakrizom i po gospodarskom padu", upozorila je te ustvrdila da je Hrvatska najgora u EU po broju preminulih na 100.000 stanovnika. "Gazi se Ustav i marginalizira Sabor bez kojeg nisu smjele biti donošene odluke", dodala je.
Vesna Vučemilović (Domovinski pokret) najavila je potporu prijedlogu ocijenivši kako se epidemiološke mjere donose selektivno te da su odluke kontradiktorne - od toga da ne treba nositi maske pa do kazni za nenošenje od 500 kuna.
Za nastalu situaciju je najodgovorniji stožer civilne zaštite. Vlada i sabor ne bi trebali biti ti koji trebaju odgovarati za situaciju, jer i oproba ima ili bi trebala imati neku odgovornost, a ne samo veliki jezik koji kritizira i ništa konstruktivno ne daje. Naš sustav bi trebao biti utemeljen na demokraciji i međusobnom uvažavanju. Loše je da dio oporbe smatra da su vlada i sabor odgovorne jer to znači da je vlast centralizirana i da bez politike nitko ne može ništa napraviti. U takvom slučaju bi sistem bio diktatorski a ne demokratski. Civilna zaštita je naše nasljeđe koja bi trebala funkcionirati kad profesionalne službe ne mogu odraditi svoj posao. Tu službu je trebalo kroz 30-tak godina modificirati, strukturu smanjiti, promjeniti ime ili ukinuti, jer se preklapa s ulogom zdrastvene zaštite.