Tijekom današnje skoro petosatne rasprave o prijedlogu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kojeg se kolokvijalno naziva Zakonom o zviždačima, oporba je ocijenila da u Zakonu postoje određeni dobri iskoraci, no unisoni je zaključak da nema onog najvažnijeg - zaštite zviždača.
To da se zakonom propustilo riješiti ključni problem, a to je zaštita prijavitelja nepravilnosti od raznih vrsta osvete, otkaza, opomena pred otkaze, ucjena, u svojim su istupima upozoravajući isticali svi oporbeni zastupnici koji su sudjelovali u raspravi.
- Cilj zakon treba biti preveniranje i onemogućavanje osvete prema zviždačima, a ne primjenjivanje zakona nakon što se ta osveta dogodi. Izmjene ovog zakona su kozmetičke. Nakon što su prijavili nepravilnosti u radu zviždači su ostali bez posla, stigmatizirani, izloženi tužbama za klevetu, a radni sporovi traju godinama. Cilj zakona treba biti prevencija osvete prema zviždačima. Ovaj zakon je jedan od najznačajnijih antikorupcijskih mehanizama pa treba biti primjenjiv, brz i učinkovit - kazala je Romana Nikolić (SD), dok Dalija Orešković (Centar) reče da zakon zapravo ne štiti zviždače već "zviždi protiv njih”.
- Zakon ne služi svojoj temeljnoj svrsi. To nije zakon o zaštiti zviždača već zakon o njihovu evidentiranju. Nismo dobili bolju zaštitu zviždača, dobili smo samo njihovo bolje evidentiranje. Kod zaštite zviždača sve je stvar volje, a HDZ nema te volje. Tri ključna problema ovim zakonom nisu riješena. Prvi se odnosi na pitanje - tko se smatra zviždačem. Drugi je besplatna pravna pomoć, odnosno besplatni odvjetnik na teret državnog proračuna. Nema borbe protiv korupcije bez besplatne pravne pomoći i zviždači trebaju dobiti takvu pomoć. A konačno, što je zaštita, što zviždač hoće? Pa da ne ostane bez posla. I zato ako hoćemo napraviti iskorak, dajmo pučkoj pravobraniteljici ovlast da zviždaču koji je dobio otkaz na poslu može lupiti neku potvrdu da je zviždač te da on s tim može otići na sud koji će potom propisati mjeru njegova povratka na posao tako da do okončanja postupka zviždač može raditi i osiguravati si egzistenciju - predložila je Orešković.
Za Vesnu Vučemilović (HS) ovaj bi zakon morao biti ključan stup borbe protiv korupcije.
- Ako svi zviždači dobivaju otkaz ili završavaju na sudu onda je poruka građanima jasna - kada vidite neku nepravilnost zažmirite na jedno, drugo ili nekad i na oba oka. Iz svih dosadašnjih posljedica s kojima su se suočavali zviždači jasan je odgovor na pitanje tko državu demontira fetu po fetu - kazala je Vučemilović naknadno upozorivši da su svi zviždači koji su izašli u javnost dobili otkaz te da institucije nijednog nisu zaštitile.
- Od čega zviždači žive dok traju beskonačni sudski procesi pred pravosuđem koje je često dio "korupcijske hobotnice"? - zapitala se Vučemilović, dok je za Uršu Raukar Gamulin (Možemo!) ovaj zakon snažno antikorupcijsko oružje i zato se u njemu moraju osnažiti odredbe koje će spriječiti osvetu prema prijaviteljima i osigurati im pravu zaštitu.
- Svakako treba zabraniti osvetu zbog prijavljivanja nepravilnosti i davanje opomene pred otkaz, kao načina moguće ucjene. K tome, potreban je društveni konsenzus da je prijavljivanje nepravilnosti poželjno društveno ponašanje - naglasila je Raukar Gamulin kasnije se osvrnuvši i na brojne HDZ-ove ministre koji su ulovljeni u korupciji kazavši da "ministri u mercedesima dolaze, a u "maricama" odlaze kao na traci".
Nikola Grmoja (Most) upozorio je pak da između dva čitanja Zakona nisu prihvaćeni ni svi zaključci Antikorupcijskog vijeća.
- Ljudi su u strahu prijaviti nepravilnosti, a tome je tako jer je premijer Andrej Plenković svojevremeno poslao poruku da takve predstavke ne vode ničemu. Bila je to Plenkovićeva kapitalna izjava: "Od vašeg zviždanja nema nikakve koristi". Svaki mi se dan obrati troje-četvero ljudi koji žele prijaviti neke nepravilnosti. Boje se poslati mail ili nazvati telefonom nego se s njima moram nalaziti na skrovitim mjestima kako bi mi iz ruke u ruku dali dokumente i podatke o korupciji. Ni najbolji zakon ne može zaštititi građane ako nam institucije ne funkcioniraju. Usto, trebamo napraviti reviziju svih dosadašnjih postupaka, a doći će to na tapetu kada preuzmemo vlast - reče Grmoja, čije su posljednje riječi kod Josipa Borića (HDZ) izazvale smijeh pa mu je Grmoja dobacio: "Doći će to, doći. Smijte se vi samo kolega, doći ćete i vi na red".
S Borićem je u polemiku ušla i Sandra Benčić (Možemo!) jer se on tijekom svog istupa dotaknuo i slučaja zviždačice Maje Đerek.
- Vi i stranka kojoj pripadate imate kronični nedostatak srama. Nakon svega imate još obraza spominjati Maju Đerek - poručila mu je Benčić kasnije se referirajući i na zviždačicu Ankicu Lepej.
- Kako bi Ankica Lepej prošla po ovom zakonu? Isto. Ovaj zakon naše najpoznatije zviždačice opet ne bi zaštitio od osvete poslodavaca kada je u pitanju odavanje poslovne tajne - ustvrdila je Benčić.
Da ovaj Zakon nije korak naprijed prema zaštiti zviždača i njihovoj sigurnosti, jer ni s čim nije zaštićena njihova materijalna sigurnost, izjasnila se Barbara Antolić Vupora (SDP), dok je Nikola Mažar (HDZ) bio posve suprotnog stava smatrajući da će novi Zakon osnažiti prijavu i povećati svijet građana o važnosti prijavljivanja nepravilnosti.
- Zakonom se širi krug prijavitelja, povećava njihova zaštita, smanjuju rokovi, određuju jasni kanali prijavljivanja i stvara okvir za veće prijavljivanje nepravilnosti - reče Vupora.
U istom tonu govorio je i Damir Habijan (HDZ) koji je istaknuo da Zakon ima dobrih iskoraka. Primjerice, kako je naveo, dobro je što Zakon omogućava prijavitelju da prijavljivanje bude ili unutarnje ili vanjsko ili da se ide s javnom objavom nepravilnosti za koje dozna.
- Od 20 primjedbi pučke pravobraniteljice samo su tri ostala neprihvaćena - prisnažio je još svoj stav Habijan.
- Ako prijaviš nepravilnost, moraš biti zaštićen od bilo koje vrste progona. To je najbitnije. I zato tražimo da se u Zakon jasno ugradi da se za vrijeme postupka nikako ne može dobiti ni otkaz ni opomena pred otkaz, jer opomena nikada ne zastarijeva i radnik cijeli radni vijek može biti ucijenjen tom opomenom. Adrese na koje se nepravilnosti prijavljuju manje su bitne od zaštite. Najvažnija je zaštita zviždača. Neki pomaci u Zakonu jesu vidljivi, ali u kategoriji zaštite zviždača treba još poraditi - apelirala je Katarina Peović (RF).
Marin Miletić (Most) kazao je pak kako je najveće odgovornost na DORH-u i sudstvu koji ne procesuiraju one na koje zviždači ukazuju.
- Ljude koji prijavljuju korupciju ili zlo bilo koje vrste, mi moramo zaštititi. Jer uvijek "fasuje" onaj tko ukaže na korupciju. Građani koji ukazuju na korupciju nisu "drukeri", već su čuvari ovog društva - poručio je Miletić.
>> VIDEO Od 1. travnja plin skuplji prosječno 16 posto, a struja 9,6 posto
Drugim riječima, ne smiješ prokazati lopova iz politike i stranke na vlasti.