Ako se u roku od mjesec dana ne formira Vlada, neće biti vremena za uvođenje porezne reforme od početka sljedeće godine, kako sada planira HDZ, nego će se početak morati odgoditi za 2018. godinu. Naime, ako bi se išlo samo u promjene jednog poreza, takvo što bi moglo imati loše posljedice na javne financije pa se stoga mora napraviti sveobuhvatna porezna reforma, ono o čemu ekonomski stručnjaci govore već godinama.
Tim više što nam javne financije nisu stabilne, a postoje i nove prijetnje – od tužbe banaka, MOL-a, Slovenije u slučaju Ljubljanske banke..., što predstavlja potencijalni trošak od oko 20 milijardi kuna. Za takvu reformu druge se zemlje pripremaju barem pola godine jer uključuje i detaljnu analizu, javnu raspravu, novi softver...
Dvije stope PDV-a
– Nije neizvedivo da to napravimo i u dva i pol mjeseca, ali manje od toga nikako, jer bismo tada morali reformu odgoditi na godinu kasnije – kaže analitičar Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. No potrebno je onda i koncentrirati se na to, a ne voditi sada manje bitne rasprave o pristojbi HRT-u ili porezu na tvrtke.
Kod poreza na dohodak potrebno je, smatra Lovrinčević, uvesti oporezivanje tzv. sintetičkog dohotka, što je nedavno uvela Slovenija, odnosno oporezivanje svih dohodaka pojedinca po istoj stopi, a u drugoj fazi da se proširi osnovica oporezivanja na imovinu i kapital. Nadalje, činjenica je da imamo previsoku najvišu stopu poreza na dohodak koja se primjenjuje na niski dohodak te je dobar prijedlog o smanjenju te stope i njenoj primjeni na dohotke iznad 20.000 kuna.
Kao što i kaže ministar financija Zdravko Marić, reformom kod poreza na dohodak cilj je zadržati visokoobrazovane ljude u zemlji, što je važno s obzirom na sve veći odljev ljudi. No isto tako, to pomaže da i ulagači u visoku tehnologiju odluče investirati u zemlju.
Primjerice, IBM je bio zadovoljan kada mu je obećano da će do te reforme doći. I rasterećenje plaća povećanjem neoporezivog dijela dohotka može biti dobro, ali se mora istodobno voditi računa o smanjenju broja izuzeća, kojih je previše, primjerice onih za umirovljenike, za područja od posebne državne skrbi..., ali i treba natjerati na plaćanje poreza one koji to izbjegavaju.
Kod izmjena poreza na dohodak svakako treba voditi računa i o kompenzaciji za lokalne jedinice, kojima su ti porezi prihod. Dobra je vijest za poduzetnike i manji porez na dobit – na 18 posto, odnosno 12 posto za one manje, uzme li se u obzir da su neke zemlje napravile revoluciju ulaganja smanjenjem tog poreza.
Pa je tako porez na dobit u Irskoj samo 12,5 posto, u Rumunjskoj i Mađarskoj 16 posto, Sloveniji 17 posto... Najavljuje se i niža stopa PDV-a. Lovrinčević smatra da bismo trebali imati dvije porezne stope unutar PDV-a, ali i da se će se, vezano uz najavljene niže stope u poljoprivredi, i za energente trebati konzultirati s Europskom komisijom.
Savjeti, a ne samo represija
Uza sve promjene koje bi bile obuhvaćene općim poreznim zakonom, važno je donijeti, kažu stručnjaci, novi zakon o poreznoj upravi. Već godinama analitičari tvrde, a pogotovo poduzetnici, da je potreban drukčiji pristup poreznika prema njima.
Još je SDP-ov ministar financija Boris Lalovac zbog toga posjetio njemačke poreznike, a oni su prijatelji poduzetnicima i prvi put ih ne kažnjavaju nego savjetuju, ali ih pri svakom sljedećem prijestupu kažnjavaju jače. No to za sada kod nas nije zaživjelo.
Vratite mi 20% moje mirovine!! Nisam vam dao već ste mi oteli! Samo jednoj grupaciji ste uzeli, treba vas tužit sudu za ljudska prava!!!