Turistička mjesta na Jadranu u kojima za ljetnih mjeseci broj turista višestruko premašuje uobičajen broj stanovnika bore se s problemom pojačane potrebe za zdravstvenim uslugama svaka na svoj način jer sustavne organizacije nema već godinama. Neke su lokalne sredine više, a neke manje uspješne u organizaciji liječničke službe pa pritužbi nezadovoljnih pacijenata ne manjka.
Iz HZZO-a poručuju kako su pozvali županijske domove zdravlja da dostave ponude za dodatne liječničke timove, s kojima bi HZZO onda sklopio ugovor pa bi zdravstvene usluge za sve bile besplatne, no dosad im se javio samo Dom zdravlja Istarske županije. Za ponudu, međutim, mnogi nisu ni čuli, a neki je i ne smatraju ozbiljnom jer izrečena je usmeno prije dva tjedna na stručnom skupu u Opatiji.
– Nažalost, niti smo od HZZO-a što dobili niti sam čuo za njihovu ponudu! To se dogovara u prosincu, a ne u lipnju – kaže dr. Dragomir Petric, ravnatelj Domova zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Stoga će u Dalmaciji i ovoga ljeta turistima na raspolaganju biti uglavnom sve ambulante primarne zdravstvene zaštite, uz iznimke poput Rogoznice i Murtera, gdje je šibenski Dom zdravlja u srpnju i kolovozu osigurao turističke ambulante.
Akutni problemi
Izvan svog mjesta prebivališta, uz zdravstvenu iskaznicu, liječničku pomoć možemo potražiti u hitnoj ili u bilo kojoj ordinaciji opće medicine, stomatologije, pedijatrije i ginekologije, koja ima ugovor s HZZO-om.
– Dužni su primiti pacijenta s akutnim zdravstvenim problemima i bolnim stanjima, u protivnom pacijent to treba prijaviti HZZO-u – kažu u nacionalnoj osiguravateljskoj kući. Međutim, kad na postojeći broj redovnih pacijenata dođe i 50 do 100 turista po ordinaciji, nastaje problem. Mnogi gradovi i općine stoga nastoje angažirati dodatne timove pa otvaraju sezonske turističke ambulante, svojevrsnu nadstandardnu uslugu. One nemaju ugovor s HZZO-om pa usluge naplaćuju, a plaćaju se i lijekovi ako ih propišu jer te ambulante ne mogu koristiti recepte HZZO-a. U Primorsko-goranskoj županiji one funkcioniraju godinama.
U Istri devet timova
– Rade od 8 do 24 i 13 ih je. Strancima su od velike koristi, dolaze mahom zbog dizenterija, upala uha, respiratornih problema, uboda itd. Usluge im se ondje naplaćuju, izdaju se računi koje inozemni pacijent u svojoj matičnoj osiguravateljskoj kući naknadno može refundirati – kaže Boris Ritoša, ravnatelj DZ-a Primorsko-goranske županije. Domaćim se pak turistima u turističkim ambulantama na Krku, Cresu, Unijama, Lošinju, Rabu, Crikvenici i Opatiji usluga ne naplaćuje. To je stvar odluke doma zdravlja i lokalne samouprave koje financiraju turističke ambulante i nije pravilo. U rogozničkom su nam pak DZ-u kazali kako će se naplaćivati i domaćima. U Istri je devet timova u turističkim ambulantama i u njima se usluga plaća, a desetak ih je jučer ugovoreno u Dubrovačko-neretvanskoj za Dubrovnik, Korčulu, Lumbardu, Mljet, Ston, Ploče, Orebić, Trpanj i Slivno.
– Dok je Hitna bila u sklopu Doma zdravlja, funkcionirala je kao turistička ambulanta, ali 2011. se Hitna odvojila. Još 2012. turistička je ambulanta imala ugovor s HZZO-om, a od 2013., dakle otkad smo u EU, državljani europskih zemalja više nemaju turističku ambulantu u sustavu zdravstva, što je paradoksalno – govori dr. Ante Ivančić, ravnatelj istarskog DZ-a.
>> Liječnici će putem aplikacije pratiti zdravstveno stanje pacijenata
