Akcijski plan za zaštitu privatnog doma prva je mjera hvaljenog modela mađarske vlade premijera Viktora Orbána u obuzdavanju divljanja kredita u švicarskim francima koji šalju Hrvatskoj, govore nam iz mađarskog Ministarstva nacionalnog gospodarstva. Ta je država dugim procesom uspjela transformirati tržište kredita koje im je, kažu, u zalog ostavila prijašnja vlada.
Zaustavljena katastrofa
Prvi, hitan potez donesen je 2010. Zabranjeni su novi krediti s deviznom klauzulom, a korisnicima kredita ponuđena je opcija otplate ostatka duga po povlaštenom tečaju. Osnovana je državna Agencija za nekretnine koja je otkupila domove dužnika koji nisu mogli otplaćivati kredite. Ti su ljudi ostali živjeti u svom stanu ili kući, ali plaćaju najamninu državi.
– U dogovoru s bankama, vlada je uvela shemu za zaštitu dužnika od fluktuacija u tečaju. Dužnici su 60 mjeseci plaćali rate po fiksnom tečaju ispod tržišne vrijednosti, a time nastalu razliku popola su podijelile banke i država – objašnjavaju. Time je u trenu zaustavljena socijalna katastrofa.
Nakon dugotrajne pravne procedure, u ljeto 2014. Vrhovni sud, Kuria, donosi presudu po kojoj su prakse banaka bile nepravedne kad su jednostrano dizale kamatne stope te koristile "nefer tečajne margine za zajmove u stranim valutama". S druge strane Kuria je odlučila da korisnici kredita moraju podnijeti rizik promjene tečaja.
– Sudska je odluka bila dvoznačna, no usprkos tomu vlada u jesen 2014. u parlament šalje tri zakona.
Prvi kaže da se zarada dobivena nepravednom praksom banaka mora vratiti, drugim se regulira tzv. fer pozicija i pravedno postupanje banaka, a posljednjim da se nakon dogovora s bankama krediti za stanove s deviznom klauzulom imaju pretvoriti u kredite u domaćoj valuti, forintama – dodaju iz Ministarstva.
Pri pretvorbi kredita uzeta su dva referenta tečaja – srednji tečaj Mađarske narodne banke od 7. studenoga, kad je donesena odluka o konverziji, i tečaj od 16. lipnja, kad je Kuria donijela presudu. Konverzija je provedeno po nižem od dva tečaja – 256,6 forinti za švicarski franak te 309 forinti za euro.
Isplata u proljeće
Pretvorbe kredita – a dosad ih je obavljeno 495 tisuća – započele su odlukom Monetarnog vijeća da središnja banka bankarskom sektoru osigura devet milijardi eura, potom je središnja banka sa sudionicima procesa sklopila ugovor kojim se obvezuje da će im osigurati iznos potreban da se umanji tečajni rizik operacije, a zauzvrat su se kreditne institucije obvezale da će novac za konvertiranje kupiti od nje, a ne na deviznom tržištu.
Ministarstvo gospodarstva tada je najavilo i gašenje kredita u stranim valutama.
Vlada je odredila da 400 banaka mora obeštetiti korisnike kredita.
Oni dužnici koji su s bankama dosad sklopili nagodbu isplatu očekuju u proljeće. Središnja banka izdvojila je tri milijarde eura iz rezervi radi podrške bankama.
>> Milanović HDZ-u: Maše se zastavama dok se ne dobije muskulfiber i to je loše
>> Vujčić: Banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima
Mađarsku državu taj "zaštitini plan" u startu košta 12 milijardi eura, a koliko će je zaista koštati tek će se pokazati. Pod "država" misli se, jasno, na porezne obveznike koji će to svi zajedno morati platiti, pa i oni koji nikad nisu uzeli ni jedan kredit. Ovo je potpuno krivi model "pomaganja", da i ne spominjem činjenicu da je nepravedan. Zašto famozna udruga Franak ne izađe s konkretim podacima o tome tko je zapravo uzimao i u koju svrhu te kredite, već se smao u javnosti pojavljuju srcedrapateljne priče o "sirotinji koja je samo htjela svoj krov nad glavom"? Što je s poslovnim ljudima koji su dignuli te kredite radi izgradnje niza apartmana na moru, recimo? Oni niti su sirotinja (jer da jesu ne bi mogli dobiti toliki kredit) niti su zaslužili da im svi mi sada pomažemo u otplati tih kredita. Što je s onima koji su kupovali velike stanove i koji su već imali stan? Što je s onima koji su kupovali automobile - što ni po čemu ne spada u nužnost i "sirotinju koja samo želi svoj krov nad glavom"? Hoćemo li i Lalovcu, ministru s visokim primanjima, svi zajedno pomagati da otplati kredit? Sve su to teške gluposti. Ovo je trebalo riješiti preko sustava socijalne skrbi, ustanoviti jasno kome treba pomoć i je li ju zaslužio i takvima pomoći. A svi ostali neka sami vraćaju svoje kredite, a ne da država zbog njih troši svoje devizne rezerve i dovodi u opasnost financijski sustav i štednju građana.