nova školska godina

Osam tisuća učenika u Školi za život, 30% lakše torbe

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/12
03.09.2018.
u 08:00

U prvi razred srednjih škola upisano je oko 38 tisuća učenika, od kojih 11 tisuća u gimnazije, a 27 tisuća u strukovne škole

Za 472 tisuće učenika hrvatskih osnovnih i srednjih škola u ponedjeljak počinje nova školska godina, u kojoj će više od osam tisuća učenika i dvije tisuće učitelja biti uključeno u eksperimentalni program Škole za život koji se počinje provoditi u 48 osnovnih i 26 srednjih škola.

U školsku godinu 2018./2019. kreće ukupno 320 tisuća osnovaca, od čega nešto više od 39 tisuća prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 152 tisuće učenika.

Prema trenutačnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u prvi razred srednjih škola upisano je oko 38 tisuća učenika, od čega 11 tisuća u gimnazije, a 27 tisuća u strukovne škole.

Omjer upisanih učenika u gimnazije i strukovne škole približno je jednak kao i prošle godine, no ove je godine zabilježen blagi porast interesa za strukovna zanimanja, posebice za neka deficitarna trogodišnja zanimanja u sektoru turizma i ugostiteljstva – konobar i kuhar, te u sektorima geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje, promet i logistika te šumarstvo, prerada i obrada drva.

Najveća novost u ovoj školskoj godini, eksperimentalna faza kurikularne reforme pod nazivom Škola za život, u 48 osnovnih i 26 srednjih škola donijet će nove metode poučavanja i vrednovanja koje podrazumijevaju odmicanje od podataka i činjenica prema rješavanju problema i poticanju kritičkoga razmišljanja. Osim toga, uvode se smjernice za rad s darovitom djecom te smjernice za rad za djecu s poteškoćama.

Škola za život obuhvatit će ukupno 8396 učenika koji će, prema najavama, imati trideset posto lakše torbe, s obzirom na to da eksperimentalni udžbenici naglasak stavljaju na digitalnu komponentu. Učitelji, njih 2061, koliko ih je uključeno u ovu eksperimentalnu fazu kurikularne reforme, imat će znatno više autonomije u poučavanju.

Škola za život primjenjivat će se u prvim i petim razredima osnovnih škola te u prvim razredima gimnazija u svim predmetima, u sedmim razredima u biologiji, kemiji i fizici, a u prvim razredima strukovnih škola s četverogodišnjim programima u općeobrazovnim predmetima.

Premda je uoči početka školske godine bilo najava da eksperimentalni udžbenici neće biti spremni do 3. rujna, većina njih dopremljena je u škole, tijekom sljedećih nekoliko dana trebali bi stići i ostali, a za nastavnike su pripremljeni i pomoćni nastavni materijali.

Sve učenike petih i šestih razreda od ove godine čeka obavezna informatika prema novom kurikulumu za koji su se učitelji i nastavnici educirali od siječnja. Što se tiče opreme škola za nastavu informatike, MZO je u sklopu Cjelovite kurikularne reforme opremilo prvih 218 škola u ukupnom iznosu od 10,5 milijuna kuna, a u drugome valu bit će opremljene 673 škole kojima je dodijeljeno 26 milijuna kuna.

Osim toga, u sklopu srednjoškolskoga obrazovanja provodi se eksperimentalni program dualnog obrazovanja za četiri kvalifikacije – prodavač, staklar, dimnjačar i kozmetičar u ukupno 11 škola.

Ove školske godine nastava će trajati do 14. lipnja, osim za maturante kojima nastava završava 22. svibnja. Prvo polugodište traje do 21. prosinca 2018., a drugo polugodište počinje 14. siječnja 2019.

Kao i dosadašnjih godina na hrvatskim prometnicama s početkom školske godine počinje i preventivno-edukativna akcija "Poštujte naše znakove" u sklopu koje će policijski službenici na prometnicama, u zonama škola, pojačano nadzirati promet.

Osim toga, policijski će službenici organizirati kraća obraćanja prvašićima u svim osnovnim školama, a vozače pozivaju na pojačan oprez u blizini škola i na prilaznim putovima.

>> Pogledajte i video - Supernamirnice koje trebate imati u svom domu

Komentara 5

LO
lojtra1
09:13 03.09.2018.

Istina je zapravo takva da su knjige i pribor - nikad skuplji i nikad teži. Jedan nevjerojatno loše odrađeni posao koji će rezultirati lošijim obrazovanjem. Između ostalog a nakon pregleda ne bih se kladio da te knjige nisu tiskane u Kini.

IM
Immanuell
08:52 03.09.2018.

Pozdravljam promjene u građi i sustavu predavanja, ali mislim da je to ipak malo pogrešno postavljeno. Trebalo je pod svaku cijenu smanjiti broj lekcija, odn izbaciti nepotrebne stvari koje strašno opterećuju učenika, a ne predstavljaju krucijalni dio građe koji je baš neophodno savladati. U povijesti je to npr poglavlje o Arpadovićima i Anžuvincima, hrpa teksta uglavnom nerazumljivog glede smisla i značaja zašto se to toliko forsira u hrvatskoj povijesti u osnovnim školama. U matematici se i dalje za osnovce forsiraju polukoraci umjesto da se učeniku objasni glavni niz i postupak kako doći do ispravnog rezultata po koracima, a ne da ih zbunjuje recimo pisanje nekakvih ostataka sa strane i sl.. Učenici su dovoljno pametni u toj dobi da to apsolviraju i ne treba ih usporavati s nepotrebnim stvarima koje iz zbunjuju i usporavaju. Ima toga još npr u geografiji gdje neke lekcije iz 6 osnovne mogu dobro poslužiti kao podsjetnik studentima na fakultetima, što je posve neprimjereno uzrastu djece kojoj je takva građa namijenjena. I na kraju, grupe predmeta gdje će se učiti jedan blok predmeta pa nakon npr tri mjeseca drugi itd samo potenciraju zaboravljanje prethodno naučenoga. Na kraju prije završnog ispita učenik će opet morati prolaziti ispočetka sve ono što je prije nekoliko mjeseci apsolvirao pa naravno zaboravio.

IJ
ijurin
09:44 03.09.2018.

Za vrijeme ministra Primorca donesen je kurikul HNOS (Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard)te Pedagoški Standard počelo se s istraživačkom i projektnom nastavom a sve je to lijepo krenulo a onda je 2011 došao na vlast SDP i onaj Milanović koji jee za ministra postavio onog druga Jovanovića koji su sve to zaustavili i unazadili standard u odgoju i obrazovanju.Da je ondašnja reforma išla dalje sve bi bilo u redu ali drugovima nije odgovarao HNOS I HPS jer su htjeli progurati i progurali neke druge sadržaje preko ministrice Divjak!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije