Vodeći svjetski stručnjak za meteorološku pojavu El Niño, prof. Michael J. McPhaden, gostovao je u ponedjeljak u Zagrebu i to na poziv našeg uglednog oceanografa, akademika Mirka Orlića, s kojim godinama surađuje. Odmah ja kazao kako se s našim znanstvenikom upoznao sasvim slučajno kad su radili različita istraživanja koja su se ticala Indijskog oceana. McPhaden već 40 godina radi za NOAA-u, Nacionalnu američku agenciju za istraživanje oceana i atmosfere.
– Agencija NOAA zainteresirana je za okolišno predviđanje, rad na dugoročnim istraživanjima da bismo razumjeli kako bolje upravljati prirodnim svijetom i radili bolje prognoze vremena da bismo zaštitili živote i imovinu. El Niño je problem u koji se ulaže puno novca jer se shvatilo da utječe na okoliš, ljudske sustave poput poljoprivrede, proizvodnju struje, pitke vode, pa je važno dobivanje kvalitetnijih prognoza. A istraživanja koja radim tome pomažu. Radim tako već 40 godina, moji se životni interesi poklapaju s onima NOAA-e – kaže prof. McPhaden, koji je pred punom dvoranom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu održao predavanje o svom kontinuiranom istraživanju El Niña, točnije ENSO-a (El Niño Southern Oscillation).
Kako je rekao, sva je vjerojatnost da će 2023. biti najtoplija otkako se temperatura mjeri, a moguće je da će se taj trend nastaviti i sljedeće godine. Uz to, vidjeli smo i rekordan broj vremenskih i klimatskih ekstrema. ENSO utječe na vrijeme, intenzitet i lokaciju takvih događaja u području u kojem je njegov utjecaj izražen, a to su ponajprije prostor oko ekvatora, američki kontinenti, Australija i Afrika. No, pod kraticom ENSO podrazumijeva se i La Niña, koja je djelovanjem suprotna od El Niña, hladnija je, ali također izaziva ekstremne događaje.Kako ovi vremenski sustavi djeluju objasnio je na predavanju detaljno, a par je zainteresiranih novinara dobilo priliku zatražiti i neka pojašnjenja klimatskih promjena koje osjećamo i sami, kao i utjecaja ENSO-a.
– ENSO se događa već milijunima godina, riječ je o prirodnoj varijaciji klimatskog sustava. A klimatske promjene nastale su zbog ljudske zloporabe. Iz dosadašnjih istraživanja koja smo napravili može se sugerirati da klimatske promjene utječu na ENSO, da mijenjaju tu prirodnu varijaciju klimatskog sustava. Jača je, to pokazuje istraživanje, nekih 10 posto u odnosu na prvu polovinu 20. stoljeća. Na klimatske promjene utječe ljudski faktor, bez sumnje, kao i na El Niño. Njihova kombinacija čini sve još ekstremnijim, a čini se da ENSO i jača pa je sve još i ekstremnije – kazao je prof. McPhaden. ENSO na globalnu temperaturu utječe tako što za El Niña oceani otpuštaju toplinu u atmosferu, a u vrijeme La Niñe upijaju toplinu iz atmosfere. Klimatske promjene su, dakle, pojačale amplitudu izmjena za 10 posto, a do 2100. možda se to poveća čak i na 20 posto ako se nastavi scenarij visokih emisija stakleničkih plinova.
- Klimatske promjene u atmosferu šalju toplinu i vlagu. Ako pogledamo dio svijeta gdje će El Nino izazivati kišu a u atmosferi ima više vlage, tada će El Nino pojačati tu kišu. Ako idemo tamo gdje će El Nino izazivati sušu, isušivat će se tlo i ta suša će se pojačavati jer već ima premalo vlage u tlu. Klimatske promjene pojačavaju utjecaj El Nina, odnosno klimatske promjene pojačavaju ono što ENSO prirodno radi klimatskom sustavu, objasnio je američki znanstvenik. A je li ljudski faktor toliki da je nepovratno promijenio vremenske uvjete?
POVEZANI ČLANCI:
– Postoje promjene koje se već događaju, a koje su nepovratne. Možemo li se tome prilagoditi, otvoreno je pitanje. No, ako se promjena događa prebrzo, ona ne samo da može izazvati štetu već može biti i opasna. Jako je teško odgovoriti na to pitanje, nema lakog odgovora. No, nepovratne promjene na planetu imaju potencijal da postanu jako štetnima. Ali, možda još nismo stigli do te točke – kazao je naš sugovornik, s kojim smo razgovarali i o sve većem broju elementarnih nepogoda u Americi, na što, kako kaže, utječu i klimatske promjene, i ENSO, i lokalni uvjeti.
- Kao što smo rekli i na predavanju, lokalni uvjeti mogu utjecati dosta na vremenske uvjete gdje su ENSO i klimatske promjene preduvjeti, svojevrstan temelj da se dogode takve snažne pojave kao što su tornada. Sam tornado ne možemo predvidjeti mjesecima ili godinama unaprijed, jer klimatski modeli dopuštaju točniju prognozu samo do 14 dana. Ali ono što možemo predvidjeti je sezona u kojoj je znatno povećana mogućnost da se razviju takve pojave, s većom vjerojatnošću se može procijeniti da li će ih biti. I onda se možemo bolje pripremiti za takav scenarij u kojem je povećana mogućnost da sličnih pojava bude, rekao nam je prof. McPhaden.
S druge strane, dodaje da je utjecaj ENSO-a na Europu malen, zbog velike udaljenost Pacifika i Europe te zbog postojanja drugih faktora koji utječu na europsko vrijeme.
- On je jako tanak, nije jak jer je tako velika udaljenost Pacifika i Europe i zato jer ima toliko faktora koji utječu na europsko vrijeme da je teško vidjeti da se ENSO uzdigne iznad ostalih čimbenika. Zaista ne bih radio nikakva predviđanja o europskom vremenu temeljena na onome što se događa na Pacifiku. Moguće je da se neki utjecaj može vidjeti ali on nije toliko jak. Mislim da on nema toliku važnost zbog geografske udaljenosti od tropskog kruga, zatim geografske konfiguracije, a onda i drugih klimatskih varijacija u Atlantiku koje su izraženije, poput sjevernoatlantske oscilacije ili atlantske višedesetljetne oscilacije. Oni utječu na Europu na različite načine te mogu smanjiti utjecaj ENSO-a koji je ionako slab, a i tako imaju izraženiji utjecaj na Europu, kazao je.
Ipak, ono što sve zabrinjava je podizanje razine mora.
Podizanje razine mora
– Ono što možemo vidjeti jest da se razina mora podigla, nekih 18 cm u posljednjih stotinu godina, a predviđa se da će se podići i puno više. Velika je nesigurnost oko toga koliko je to zapravo jer je vjerojatno najveći razlog zašto se razina mora diže otapanje ledenjaka, no tu je i zagrijavanje oceana koje je jako brzo, ali i "faktor X" poput grenlandske ledene kape, a o toj dinamici koja ima mogućnost da naglo podigne razinu mora znamo jako malo. Puno je nesigurnosti oko toga kako se ledene kape polova ponašaju u uvjetima povišene temperature. Ista je situacija i s ledom na Antarktici. Ako se i tamošnji ledenjaci odvoje i odu u more, i to bi moglo značajno podignuti razinu. Zbog svega toga se dizanje mora može i ubrzati. Miami na Floridi već se s time nosi, ulažu milijarde i milijarde kako bi kontrolirali ono što nazivaju poplave po sunčanom vremenu. Jer se za sunca – voda diže. Razina je povišena, plima je još podigne, negdje se dogodi oluja i to stvara velik problem. Za deset godina neće gradovi nestajati, ali će imati probleme koji stoje milijune dolara – objasnio je. Isto tako, često se spominje i pomicanje poljoprivredne kulture.
Isto tako, često se spominje kako će se pomicati i poljoprivredne kulture.
- Poljoprivredne se kulture već pomiču, to već vidimo. Vinska je industrija, primjerice, na to vrlo osjetljiva. Sada su ljeta toplija a ona na grožđe utječu tako da ima više šećera pa daje alkoholnija vina, to je rezultat klimatskih promjena. Mikroklima je jako važna za to koje će grožđe negdje uspijevati. U tradicionalnim vinogradima u Francuskoj koji su tamo već stoljećima do sada su rasle određene vrste grožđa, ali sada se to grožđe sporije prilagođava novim klimatskim promjenama. Teže je sada sa strogim pravilima koja tamo imaju o označavanju proizvoda, dakle vina, kako se prilagođavate na način da poštujete ta pravila a i dalje pravite kvalitetno vino. Ta je industrija jako osjetljiva na klimatske promjene, odgovorio je.
Ipak, nije pristaša geo, odnosno klimatskog inženjeringa.
– Ideja da se u stratosferu ubacuju sulfatni aerosoli kao što je to kod vulkanskih erupcija mogla bi funkcionirati. Vidjeli smo to upravo na vulkanima. To je bio neki prirodan test. Eksplozija tropskih vulkana mogla bi rashladiti planet na nekoliko godina. No, ako to radite na duge staze u cijelom svijetu, onda će to sniziti temperature, ali će isto tako neka mjesta učiniti znatno kišovitijima, druga znatno sušima, a ne znamo o kojim se točno mjestima radi. To je jednostavno pitanje dobitnika i gubitnika, bit će i jednih i drugih zbog promjena koje radite klimatskom sustavu. Neke prostore koji su danas vrijedni kao plodna zemljišta možda ćete pretvoriti u pustinje pa će ljudi koji tamo žive postati žrtve geoinženjeringa. Puno je tu nesigurnosti i puno etičkih pitanja na razini na kojoj biste promijenili energetsku ravnotežu planeta i vremenske sustave – rekao je znanstvenik.
GALERIJA Klimatske promjene u Hrvatskoj i svijetu
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja gdje jednim klikom možete posaditi stablo!
Zar Greta Thurnberg nije vodeći stručnjak?