Njemačka Fondacija Bertelsmann izradila je studiju u kojoj iznose procjenu koliko je kojoj državi članstvo u Europskoj uniji poboljšalo ekonomsku situaciju.
Odnosno, koliko je tko imao koristi od zajedničkog tržišta. Rezultati nisu sasvim očekivani niti su sasvim logični. Najviše je od jedinstvenog europskog tržišta profitirala zemlja koja niti je dijelom eurozone niti je uopće dijelom Europske unije. Riječ je o Švicarskoj. S druge strane, Hrvatska nije najgora, gori su od nas i Rumunjska i Bugarska, pogotovo Grčka. Prosječno se prihod prosječnog građanina poveća za 840 eura godišnje. Najviše je zahvaljujući jedinstvenom tržištu napredovala Švicarska koja - nije članica, a i dalje ima svoju valutu. Za njom slijede dvije članice, Luksemburg s 2800 eura godišnje te Irska s 1900 godišnje. Upitali smo našeg ekonomskog stručnjaka Željka Lovrinčevića kako to da zemlja koja uopće nije članicom EU od njezina jedinstvenog tržišta profitira najviše.
Porezna i financijska oaza
- Švicarska ima specifičan status zbog specifičnog ugovora s Europskom unijom. Nije članicom jer bi morali mijenjati kompletnu financijsku strukturu. S Europskom unijom promijenili su se financijski tokovi, stvorila nova financijska središta. Švicarska je postala sjedištem najbogatijih europskih ljudi koji su u toj zemlji za tranzicijskog perioda pronašli u njoj sigurno sklonište koje im je bilo najbliže. Ona je lokacijski u Europskoj uniji, ali bez formalnih veza prema njoj. Također, oni su zadržali svoju valutu koja je u vremenu krize postala svjetskim utočištem. Švicarski su rezidenti u to vrijeme postali najbogatiji zbog tamošnje valute pa tako prolaze najbolje u tim usporedbama. Ostvarili su najveću dobit. Jasno, tamo su i izuzetno jake institucije vezane upravo za financije poput banaka ili osiguranja.
Švicarsku uopće nije bitnije pogodila kriza povezana s Lehman Brothersom, puno su izloženije bile druge ekonomije koje su bile špekulativne naravi. No, primarni je razlog švicarskog ekonomskog rasta upravo rast švicarskog franka koji smo i mi osjetili. Problem pri kojem je njihova roba zbog rasta švicarskog franka postala preskupa nije previše utjecala na njihovu ekonomiju jer se jednim dijelom njihova ponuda nalazi u zoni u kojoj cijenu proizvoda nije osjetila na cijenu izvoza kao što bi to bila farmacija ili konzalting gdje omjer ponude i potražnje ne utječe u tolikoj mjeri na cijenu. Zbog njihove osobine porezne i financijske oaze ondje se nalaze sjedišta korporacija iz cijelog svijeta. Jedno je vrijeme takav status oaze financijske i poslovne tajne imala i Austrija, ali ga je u međuvremenu izgubila. Švicarcima je taj status porezne i financijske oaze koristio u slučaju Lehman Brothersa kao nikome drugome - kaže Lovrinčević.
Nepripremljene tvrtke
Iz studije je vidljivo i koliko koja regija pojedine zemlje ima koristi od jedinstvenog europskog tržišta. Primjerice, francuske pokrajine Champagne, Rhone-Alpes, Alsace i Lorraine znatno odskaču od ostalih, da ne govorimo o pariškoj regiji koja od nekih drugih francuskih regija odskače i dvostruko po novčanoj koristi prosječno godišnje ostvarenoj od jedinstvenog europskog tržišta. Zanimljiva je i kako je podijeljena Hrvatska koja u prosjeku ostvaruje 397 eura, na južnu i kontinentalnu. Sjever je Hrvatske bolji, od jedinstvenog tržišta po glavi zarađuje 390 eura dok jug uspije "natući" 369 eura. Razlika u odnosu na ukupan prosjek otpada na razliku u broju stanovnika između kontinentalne i južne Hrvatske. No, očito je to daleko od europskog prosjeka, za više od dvostruko. Ekonomist Lovrinčević vidi više razloga u tome.
- Spadamo u loše organizirane mediteranske ekonomije slabih institucija, navika koje nisu ni tržišno ni institucionalno izgrađene, a onda je i kriza kod nas predugo potrajala. Grci su platili svoju cijenu zbog prevelikog duga zbog kojega su i propali, a mi smo svoju visoku cijenu platili zbog toga što smo praktično osam godina bili u recesiji. Bolje povlačenje sredstava iz europskih fondova poboljšalo bi situaciju, no tu priliku dočekale su nepripremljene strukture na više razina u koje spadaju i velika državna poduzeća poput Hrvatskih šuma ili voda koje su kadrovski to dočekale potpuno nespremnima iako je riječ o branšama za koje je lako povući sredstva, primjerice, za zaštitu voda ili šuma. Ne može se, dakle, isključivo kriviti nadležno ministarstvo nego i ostale službe jer se ta sredstva nisu morala povlačiti isključivo na državnom nivou, to je širi problem.
Pametnije bi možda bilo orijentirati se na puno manjih firmi koje bi povlačile jedinično manje tih sredstava jer one su se u stanju puno brže prilagoditi. Naši su veliki sustavi prespori i jednostavno nesposobni za takve projekte - govori Lovrinčević.
Prema analizi Fondacije Bertelsmann, ipak nisu najslabiji Grci nego - Bugari. Nekoliko njihovih regija uspjelo je ostvariti prihode od jedinstvenog tržišta manje od 120 eura, dok je jedno od područja, Sjeverozapad, profitirao tek sa 117 eura godišnje. Jedinstveno europsko tržište ne koristi previše ni Mađarima koje se u domaćem javnom diskursu često koristi kao primjer oporavljene ekonomije, oni su od jedinstvenog europskog tržišta profitirali u prosjeku s nekih 408 eura. Možda je i to razlog njihova sve negativnijeg stava prema EU.
Spomenimo i London, odnosno njegov City koji zbog jedinstvenog tržišta ostvaruje 2702 eura. A iz njega žele izaći.
Sta je Svicarska imala najvise koristi od Europske unije? Mars lazovi, mi gradjani preziremo EU-ropsku uniju, svi od prvog do zadnjeg u zemlji. Ta zlocinacka organizacija od EU razbojnicke dzungletine muze nama novce drzavi i poreznim obveznicima, svako malo kmecu djubradi da im moramo dati novaca, sada je bas drzava dala opet miliardu eura za zemlje u razvoju, a sta ima da je dala. Mars, mars, mars, sto dalje od nas. Nama od njih dolazi samo zlocin, crna bijeda i mizerija, lopovi, banditi, kradljivci i teroristi sto nam pokusavaju uci u zemlju, a sve zemlje oko nas su teske dzungletine opasne po zivot, otkada su usle u tu ludnicu. Mi ih od prvaoga dana promatramo, od 90-ih naovamo, vidis golim okom kako se zemlje srozaju i ljudi koju su nekada bili super moderni, odjednom zarastu u smradu i prnjama, radi crne bijede i mizerije sto im je spopala zemlje. Ja sam prije isla svaki weekend u shopping u Italiju, i svi mi gradjani, a sada ne bi isla da mi plate, da me teroristi tamo skrate za glavu negdje po ducanima, da se dignu u zrak kamikaze, Boze sacuvaj daleko i najdalje bilo. Nemaju oni nikakve veze s nama, to se mozda koja strana banka doselila ovdje u CH, a mi tamo sigurno ne idemo! Fujjj!!!