U šumama uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji živi stotinjak vrsta kukaca iz skupine saproksilnih kornjaša, među kojima su najpoznatiji jelenak i hrastova strizibuba. No, pronađena je i dosad nepoznata vrsta za ovo područje - grimizna plosnatica. Otkrila su to istraživanja provedena u sklopu Interreg EU projekta „Riverside“, a za koja je Javna ustanova Priroda Varaždinske županije angažirala strukovnu udrugu Hyla.
Biolozi su, osim kornjaša, istraživali i vretenca, najbrže letače u svijetu kukaca koji su na Zemlji bili prisutni još u doba dinosaura. - U Varaždinskoj županiji je uz Dravu zabilježeno ukupno 38 vrsta vretenaca, odnosno gotovo 40 posto vrsta koje žive u Hrvatskoj, što su također odlične vijesti jer ukazuju da su vlažna staništa uz Dravu još uvijek dosta očuvana. Od toga je šest ugroženih vrsta, pri čemu je otkriven i močvarni strijelac, jako ugrožena vrsta koja živi na svega nekoliko lokacija u Hrvatskoj, a sada je prvi put pronađena i u Varaždinskoj županiji – rekla je Ana Štih Koren iz Hyle.
Prisutnost velikog broja vrsta vretenaca i saproksilnih kornjaša ukazuje na još uvijek veliku bioraznolikost područja uz rijeku Dravu, rekla je Sanja Kopjar, ravnateljica JU Priroda. Većina vrsta saproksilnih kornjaša je ugrožena, pa tako i grimizna plosnatica, o kojoj se u Hrvatskoj jako malo zna.
- Riječ je o vrsti koja se u Hrvatskoj počela istraživati tek prije desetak godina. Sada smo je našli na nekoliko lokaliteta uz područje Drave u Varaždinskoj županiji. Podaci o toj i drugim vrstama bili su odlični te su nam poslužili za izvještavanje o stanju očuvanosti takvih vrsta u Europskoj uniji. Nažalost, o saproksilnim kornjašima nemamo puno podataka, jer su istraživanja tek u povojima, o čemu vam govori podatak da su opsežniji podaci s kraja 19. stoljeća, tako da na tome moramo još puno raditi – istaknuo je Boris Lauš iz udruge Hyla.
Jelenak i drugi saproksilni kornjaši žive u specifičnim mikrostaništima i potrebna su im mrtva i umiruća drva. - Iako su takva stabla izrazito bogata životom i važna za bioraznolikost, ljudima nisu ekonomski isplativa. Mrtva stabla se automatski uklanjaju iz šuma jer zauzimaju prostor zdravim stablima, pa su upravo zbog toga saproksilni kornjaši danas ugroženi – rekao je Lauš.
I dok su kornjaši slabo istraženi i puno vrsta još uvijek nema hrvatsko ime, vretenca imaju vrlo slikovite hrvatske nazive - rogati regoč, istočna vodendjevojčica, proljetni kraljević, veliki car i modri kralj.
- Odrasla vretenca žive na kopnu, dok njihove ličinke žive u vodi. Jako su osjetljivi na kemijske promjene u sastavu vode. Upravo zato je Europska komisija proglasila vretenca bioindikatorskim organizmima, što znači da su oni pokazatelji zdravlja i očuvanosti ekosustava. Kad ih vidimo, stanište je zaista kvalitetno i očuvano, što možemo reći i za vlažna staništa uz Dravu u Varaždinskoj županiji – istaknula je u Varaždinu Ana Štih Koren.
