Na današnju obljetnicu stradanja mještana Sotina u ovome prigradskom naselju otkriveno je spomen obilježje u spomen na 68 mještana ubijenih u agresiji na Hrvatsku. Spomen obilježje otkrili su članovi obitelji žrtava simboličnim skidanjem hrvatske državne zastave koja je bila postavljena na spomen obilježje. O stradanjima mještana ovoga naselja govori i to da se uz 68 ubijenih i danas, 24 godine kasnije, na popisu nestali nalazi 18 mještana Sotina. – Svaki tjedan obilježavamo obljetnicu nekog stradanja. Teško je. Ubijen mi je sin Ivan koji je imao 21 godinu, brat i dva bratića, a tijelo oca niti do danas nisam pronašla, rekla je Biserka Ljubić govoreći o stradanjima mještana.
Dodaje i kako su ljudi sve stariji, da vrijeme ide te da strahuje kako se tijela nekih nestalih nikada neće niti pronaći. Smeta je i što za počinjene zločine u Sotinu, kako kaže, nitko nije odgovarao. – Država je ostala gluha na vaše potrebe i ostali ste sami u svojim nastojanjima traženja pravde za vaše žrtve. Ako vas je Hrvatska ostavila sama Vukovar je uz vas. Vukovar pamti i nosi vašu žrtvu. Vaša je žrtva i žrtva Vukovara. Zajedno ćemo tražiti istinu i pravdu, rekao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava prilikom svečanosti otkrivanja spomen obilježja. Idejno rješenje Spomen obilježja djelo je projektanata Matije Vaničeka, Tomislava Ćurkovića i Zvonimira Zidarića. Za izgradnju spomen obilježja izdvojeno je 746.000 kuna. Na današnjoj svečanosti otkrivanja spomen obilježja nije se pojavio dio obitelji žrtava Sotina, a među nije bilo niti udruga koje predstavljaju nestale. Oni su bili na groblju gdje su zapalili svijeće, u crkvi na misi, a poslije su zapalili i lampione kod spomen obilježja. Kako doznajemo iz zajedničke prostorije koju su koristile obitelji žrtava članovi obitelji koje se nisi pojavile na današnjem otkrivanju spomen obilježja skinuli su i fotografije ubijenih mještana. Inače, obitelji žrtava Sotina su se odmah po Mirnoj reintegraciji Podunavlja samoorganizirali i djelovali kao Inicijativni odbor.
Na taj način su vršili i svoju internu istragu kako bi došli do lokacija gdje su pokopana tijela ubijenih. Neki od njih u više navrata su odlazili u Srbiju gdje su razgovarali s bivšim mještanima za koje misle da znaju više o počinjenim ratnim zločinima u Sotinu. Tako je i organiziran dolazak u Hrvatsku Žarka Miloševića, jednoga od optuženih za počinjene ratne zločine 1991. godine, koji je pokazao mjesto masovne grobnice. Odbor je inicirao i premještanje optužnice za počinjene ratne zločine na sud u Beogradu. Sada su u isčekivanju podizanja druge optužnice.
>> Nakon tri godine obnove otvorena područna škola Sotin
Ovo je i bio cilj tzv.''mirne reintegracije'' da ljudi što duže pate a da zločinci ne odgovaraju. Da smo to na današnji dan 1995 riješili vojno srbi bi sami prijavljivali svoje zločince.