Da sam ja investitor, davno bih tužio Grad Split za opstrukciju. Zaključak je to arhitekta Otte Barića, ujedno i projektanta najvišeg nebodera u Hrvatskoj, onog u Splitu, za koji je, nakon mjeseci peripetija, stigla građevinska dozvola. Petnaestodnevni rok za žalbu počeo je ove srijede, a gradonačelnik Ivica Puljak već najavljuje da će se – žaliti.
No to je, smatra Barić, inaćenje i "jahanje" po imaginarnom problemu bez razmišljanja što je dobro za grad, a ne za sitne političke interese. Tako je govorio danas u TV studiju Večernjeg lista, u kojem je gostovao kako bi komentirao ovu splitsku trakavicu.
Dozvola za najviši neboder u državi izdana je nakon što su Puljak i njegov zamjenik Bojan Ivošević mjesecima tvrdili da je njegovo nadgrađe veće od dozvoljenog, pa je gradska vlast odbila odobriti zadnju izmjenu građevinske dozvole. Sad je reagiralo Ministarstvo prostornog uređenja, koje je poništilo rješenje Grada, koji je pak potom odlučio da je neboder ipak izgrađen u skladu s Generalnim urbanističkim planom (GUP). No Barić kaže da se radi o čistoj proceduralnoj priči. Cijeli je projekt, kako je objasnio, počeo prije 15-ak godina, kad ga je nazvao investitor Josip Komar, koji je htio sagraditi najviši neboder u Hrvatskoj. Prvo se gledala lokacija u Zagrebu, no tad je došla 2008. i financijska kriza, pa su prošle godine. Zatim je Komar pronašao parcelu u Splitu koja je obećavala, kako kaže Barić, kvalitetnu mogućnost za visoku kuću.
– Raspisan je bio natječaj, mi smo taj natječaj dobili 2012. i krenuli u razradu, napravili smo projekt od dva tornja, jedan od 13 i jedan od 17 katova. Splitski GUP ima dodatnu kategoriju koja se zove urbanistički bonus – u dogovoru s Gradom za dodatne investicije se može dobiti i više kvadrata od minimuma koji GUP nudi, a autor prvonagrađenog rada ima pravo do uporabne dozvole mijenjati svoj projekt ako ga time poboljšava. Kad smo izgradili prvi toranj, učinilo nam se da bi drugi, viši toranj dodatno naglasio tu vertikalu i tako sam napravio novi prijedlog, išli smo u izmjene i dopune građevinske dozvole te je dodano deset katova – od 17 smo došli na 27 te na 135 metara ukupne visine. Te su izmjene išle i prema komisiji koja je ocjenjivala natječajne radove. Oni su rekli da je to prostorni plus, a odluku je prihvatio i tadašnji gradonačelnik Ivo Baldasar – rekao je Barić. Došli su s vremenom do toga da je neboder praktički gotov, u međuvremenu su mijenjali raspored prostorija, a pokazala se i nužnost da se tehnika, koja je na vrhu, zaštiti od bure.
– Bura na toj strani hoće jako puhati, na 120 metara ona i jača – puše od 180 do 200 km/h. Sad smo osigurali neboder da može izdržati i nanose do 240 km/h. Split je na seizmičkom području i toranj je izgrađen da izdrži magnitudu od 8 Richtera, ali je prevladavajuće opterećenje na tornju vjetar - govori Barić i dodaje da je nadogradnja izgrađena u okviru izvedbenog plana, a i zakon o gradnji omogućava da se do tehničkog pregleda sve te sitne izmjene provuku kroz zadnju izmjenu i dopunu građevinske dozvole.
Ukupni volumen smanjen
– Čak je ukupni volumen objekta smanjen – govori Barić te dodaje da je i Društvo arhitekata Splita poslalo inspekciju koja je na gradilištu prošlog ljeta bila 14 dana, a razgovarao je o ovome i s Hrvatskom komorom arhitekata. Puljkovi potezi, smatra, mogu trpiti i posljedice, poput nadoknade potencijalnih troškova ili štete.
- Svaki dan jednog hotela takve kategorije košta. Primjerice, Esplanade, koji sam rekonstruirao, njima je mjesec dana kasnilo otvorenje, a šteta je bila milijun i pol eura – to su velike cifre. U najboljem slučaju splitski hotel će se otvoriti krajem svibnja i dobiti prvi Marriot hotel u Hrvatskoj - govori Barić. Ističe kako u okviru urbanističkog bonusa stoji i da će investitor o svom trošku kompletno rekonstruirati ulicu koja vodi do nebodera, ali da "Grad nije našao shodno da pokrene da se ta ulica uredi". Ukoliko se Grad Split bude žalio ministarstvu, ono, po Bariću, može samo potvrditi građevinsku dozvolu jer je tako već jednom odlučilo.
Kod nas se svak u svašta razumije, a u Splitu i okolici je posebna destrukcija. Svi mudruju i podmeću jedni drugima, a nitko ništa ne radi. Turistički grad od 200.000 stnovnika nema novaca za održavanje rukometne dvorane, kompleks Koteksa je ruina, na nedefiniranim površinama u centru raste drača, a nema parkinga ni za lijek. Splitom bi trebao vladati neki guverner sa faraonskim ovlastima, netko izvana. Ti ljudi kao skupnost nisu u stanju organizirati tamo urbani život.