Od po malo zapuštenog i zaboravljenog sporta do svjetske velesile. Tako bi se u najkraćem mogao opisati uspjeh sportskog slatkovodnog ribolova iza kojega stoji Hrvatski športsko ribolovni savez, čiji je predsjednik već skoro 25 godina Vladimir Sever.
O uspjesima hrvatskih sportskih ribiča na slatkovodnim vodama govori i podatak da je Hrvatska reprezentacija u disciplini šarana na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu u Našicama postala svjetski prvak. Na istom tom prvenstvu u konkurenciji parova srebrnu medalju osvojio je hrvatski par Dalibor Banaj i Hrvoje Jakopčević, dok je drugi hrvatski par Mislav Belančić i Denis Novosel zauzeo četvrto mjesto. O njihovu uspjehu govori podatak da je na tome SP-u sudjelovalo 30-ak država s četiri kontinenta. Isto tako, u disciplini lov ribe udicom na plovak seniori Hrvatske su na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj osvojili ekipno prvo mjesto. Kada se govori o uspjesima hrvatskih slatkovodnih ribiča, ne smije se zaboraviti ni drugo mjesto Gorana Ožbolta u disciplini bacanje na suho koje je osvojio na Svjetskom prvenstvu.
– Hrvatska je proteklih godina postala svjetska ribolovna sila, što smo samo potvrdili na nedavnom SP-u koje je održano u Našicama. U dvije najpopularnije discipline sportskog ribolova Hrvatska je osvojila dva zlata. To samo govori o našem sustavnom radu, kao i ustrajnosti naših ribiča kojima je sportski ribolov način života – rekao je Sever u studiju Večernji TV, gdje je razgovarao s Petrom Balija o do sada učinjenom, uspjesima, ali i daljim planovima.
Predstavljajući Hrvatski športsko ribolovni savez, Sever kaže da oni okupljaju 550 ribolovnih društava, udruga i klubova koji su organizirani kroz općinske, gradske i županijske saveze, kao i da ima i onih koji djeluju samostalno. O tome koliko je sportski ribolov raširen u Hrvatskoj, govori i podatak da u Hrvatskoj ima oko 80.000 osoba koje su položile ribolovni ispit, što je preduvjet da budu sportski ribolovac, od kojih je njih oko 45.000 aktivno. Imaju i oko 5000 registriranih natjecatelja i natjecateljica u raznim ribičkim disciplinama.
– Da bi se došlo do ovakvih rezultata, potrebno je puno rada i truda. Naši najbolji sportski ribiči su godišnje po 150-200 dana na vodi radi treninga, a onda su tu i razna natjecanja i slično. Savez ih u svemu tome prati pa tako imamo organizirane i mlađe kategorije koje opet imaju svoja razna natjecanja, gdje također bilježe odlične rezultate. Radi se sustavno i na poribljavanju rijeka i jezera, tako da nam je sada riblji fond među najbogatijima. Sve to garantira kako ćemo i dalje ostati u svjetskom vrhu kada je riječ o sportskom slatkovodnom ribolovu – rekao je Sever.
U gostovanju u studiju Večernji TV iznio je i podatak kako iduće godine, 27. siječnja, Hrvatski športsko ribolovni savez slavi 90 godina postojanja. Podsjetio je i na činjenicu da je Hrvatski športsko ribolovni savez bio prvi hrvatski olimpijski ili neolimpijski nacionalni savez koji je još 1991. godine, pod hrvatskim nacionalnim obilježjima i zastavom, nastupio na SP-u koje je tada održano u Mađarskoj. Od tada su članovi Saveza nastupali na nizu natjecanja širom Europe i svijeta te su, kao i ostali hrvatski sportaši, postali ambasadori Hrvatske. Svjetska ribolovna federacija organizira natjecanja u više od 20 ribičkih disciplina, a hrvatski ribiči sudjeluju u gotovo svima.
Njihovi uspjesi, ali i odlične organizacije natjecanja, doprinose i razvoju hrvatskog turizma jer se mnogi od natjecatelja iz cijelog svijeta poslije vraćaju u Hrvatsku radi rekreativnog ribarenja. Hrvatska će i iduće godine biti domaćin SP-a, ali će ono biti održano u Đakovu, a u najavi su i domaćinstva još nekih natjecanja idućih godina.
Sever je u razgovoru s Petrom Balija rekao i da slatkovodna riba nije ni u čemu lošija od morske ribe, ali i pojasnio da u morskom i slatkovodnom ribarstvu postoji puno sličnosti, ali i razlika, stoga su podijeljeni u dva odvojena saveza. Pojasnio je i kako slatkovodnim vodama u Hrvatskoj upravlja 130 ovlaštenika, kao i da postoje ustrojene ribočuvarske službe održavaju red na tim vodama. Svi zajedno, u dogovoru sa strukom, rade na poribljavanju rijeka i jezera.
Progovorio je i o nekim problemima rekavši kako ima i krivolovaca na vodama koji pri tome koriste i razne zabranjene alate za izlov ribe. Kao poseban problem ukazao je pojavu sve većeg broja kormorana koji se hrane slatkom ribom, a koji uništavaju riblji fond, što dovodi do opasnosti da će hranidbeni lanac u nekom dijelu biti prekinut. Isto tako ukazao je i na problem da slatkovodno ribarstvo kao neolimpijski sport, kao i još neki sportovi, nije dovoljno zastupljen u medijima, tako da se malo ili ni malo ne zna o tim sportovima, ali ni njihovim uspjesima. Više pogledajte u videu.
