Za države koje još nisu uvele euro Europska komisija svake dvije godine priprema izvještaj o konvergenciji kako bi se vidjelo koliko su blizu ispunjavanju kriterija za euro. Hrvatska je u najnovijem izvještaju izdvojena kao zemlja koja zadovoljava sve formalne preduvjete, osim jednoga, a to je da još nije zatražila/dobila ulazak u Europski tečajni mehanizam.
Vlada je, međutim, prihvatila eurostrategiju, a ovaj mjesec trebali bi doznati i tko će dobiti novi šestogodišnji mandat da zemlju uvede u euro. Kako Hrvatska stoji na tom putu, objašnjava prvi čovjek središnje banke Boris Vujčić.
Razgovaram li s novim guvernerom? Mandat vam istječe za mjesec dana, zna li se ekipa koja će Hrvatsku uvesti u eurozonu?
Razgovarate sa sadašnjim guvernerom, a hoću li biti i novi, znat će se uskoro.
Kako komentirate spašavanje Agrokora i općenito utjecaj zbivanja vezanih uz Agrokor na gospodarstvo?
Pažljivo promatramo zbivanja vezana uz Agrokor zato što su ona važna za gospodarstvo u cjelini, ali i zato što moramo stvoriti jasnu sliku o vrijednosti imovine koju banke imaju uloženu u tu kompaniju. Politika je na krizu djelovala hrabro i odlučno, a naše je viđenje da su se aktivnosti Vlade i Sabora u ranoj fazi krize kratkoročno pokazale vrlo svrhovitima. Uspješno su smanjile šok kakav bi izazvao nekontrolirani stečaj Agrokora i tvrtki u koncernu te smo vrlo vjerojatno zbog toga izbjegli znatnije usporavanje ekonomske aktivnosti. Konačna ocjena svakako će ovisiti o postizanju i provedbi nagodbe. Bude li nagodba uspješno donesena, vjerujemo da će to uključenima, a i gospodarstvu u cjelini, biti bolje rješenje od onoga koje bi donio stečajni postupak. Ipak, kako sam već rekao, odluke su bile hrabre. To znači da su njima preuzeti rizici, a rizici se mogu aktivirati i znatno otežati i usporiti cijeli proces smanjujući koristi koje sam prije spomenuo.
Treba ponovno naglasiti, Agrokor je, gledano u odnosu na veličinu gospodarstva, možda najveća gospodarska katastrofa koja se u posljednjih stotinjak godina dogodila nekoj zemlji, a da nije potjecala iz financijskog sektora, tj. od krize, odnosno nestabilnosti banaka. Čak ako je uspoređujete s financijskim slomom u Sjedinjenim Državama 2009., iako je riječ o nepotpuno usporedivim krizama, cijeli paket za stabilizaciju i spašavanje bankarskog sustava koji je Kongres odobrio iznosio je 5% BDP-a SAD-a. Gubici koje je Agrokor iskazao izmjenom izvješća za ranije godine i za 2017. iznose više od 7% hrvatskog BDP-a. Neusporedivo više nego, recimo, bankrot Parmalata u Italiji. Činjenicu da unatoč tome gospodarstvo nastavlja rasti i da nisu bile potrebne financijske injekcije za stabilizaciju sustava možemo zahvaliti samo iznimno stabilnom i dobro kapitaliziranom bankarskom sustavu i činjenici da je najveći dio financijskog duga Agrokora bio inozemni dug, budući da je HNB jasno ograničio mogućnosti domaćeg zaduživanja koncerna. Ako još i nagodba bude uspješno prihvaćena, vjerojatno je da smo već prebrodili najveći dio šoka. Na žalost, može biti i drukčije.
>>Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista ili e-izdanju.
Od ostalih tema izdvajamo:
>>Željko Kekić: Organizirao sam zadnju feštu UDBE, a godinu kasnije prisegu HOS-a
>>Predsjednica hvali Most i kritizira poput Stiera i Kovača
>>Sezonski radnik u Hrvatskoj: Šest mjeseci radimo i od toga živimo cijele godine. Još ako je gazda dobar...
>>Dalić: Spremni smo, Brazil će biti najbolji test
>>Svi na bicikle! Dođite u 10 sati ispred NSK na 36. Večernjakovu bicklijadu
Mater vam j.... Umjesto da zaustavitr iseljavanje naših ljudi i one koji su već vani vratite, vi ćete uvoziti beduine. Mrš stoko.