U Irsku, u kojoj je antiimigrantsko raspoloženje uhvatilo maha, u prvih devet mjeseci ove godine doselilo se samo 526 hrvatskih državljana. U toj zemlji danas živi tek oko 16, 17 tisuća naših državljana, odnosno samo polovica naših iseljenika od njih oko 34 tisuće koliko ih je u proteklih 20-ak godina dobilo PPS broj (pandan našem OIB-u). U Irsku ne hrle više ni Poljaci iako ih je u protekla dva desetljeća doselilo više od 400 tisuća, no ostalo ih je samo 100 tisuća. Tri od četiri Poljaka vratila su se u svoju zemlju. Irsku, koja je 2021. premašila pet milijuna stanovnika, u petak čekaju parlamentarni izbori. Veliki problem te zemlje je neriješena stambena kriza, jačanje nezadovoljstva Iraca koji smatraju da im je došlo previše doseljenika na premalo prostora. I javna sigurnost je sve veći problem. Struka smatra da problemi s prihvaćanjem doseljenika nastaju kada njihov udio u populaciji pređe 10, 12%, a Irska ga je prešla.
O drastičnom smanjenju iseljenih hrvatskih državljana u Irsku demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos kaže da je irski popis stanovništva iz 2022. zabilježio 13.649 hrvatskih državljana. Iako je u tom popisu primijenjena drugačija metodologija, tj. u obzir je uzeto državljanstvo, a ne više država rođenja, smatra se da je 2022. u Irskoj živjelo znatno više od popisom utvrđenih naših državljana na što, kaže, ukazuje podatak o broju zahtjeva za PPS (Personal Public Service Number) koji se dodjeljuje svakom doseljenom stanovniku u Irsku. A broj dobivenih PPS-a za hrvatske državljane između 2011. (kada je u Irskoj prema popisu bilo tek 980 stanovnika rođenih u Hrvatskoj) i 2022. iznosi 29.356. Hrvatski veleposlanik u Dublinu dr. sc. Davor Vidiš, procjenjuje kako se u Irskoj nalazi između 16 i 17 tisuća državljana RH, a polovica njih od oko 34 tisuće koji su dobili PPS broj u proteklih 20-ak godina većinom se vratila u Hrvatsku, a manji dio je otišao u druge članice EU.
– Razlika između popisa stanovništva i procjene broja Hrvata je u onima koji nisu regulirali svoj status/boravak, koji privremeno i povremeno dolaze, koji nisu popisani i koji ne žele biti registrirani u Irskoj iz raznih razloga – kaže Vidiš. Pojačano doseljavanje Hrvata u Irsku počelo je nakon 2013. U Irsku se 2014., kaže Pokos, doselilo 2224 naših državljana, 2015. njih 4342, a 2016. najviše, čak 5312. Potom broj doseljenika, hrvatskih državljana, blago pada, osobito tijekom pandemije.
– No i nakon pandemije broj naših doseljenika je 2022. iznosio 1823, a 2023. je doselilo tek 1212 Hrvata što je najmanji broj u posljednjih deset godina. U prvih devet mjeseci ove godine PPS je dobilo tek 526 osoba, pa se može očekivati da će u čitavoj 2024. u Irsku doseliti oko 700 naših državljana. Zanimljivo je da su 2015. Hrvati po broju doseljenih stranaca bili na šestom mjestu; veći broj doseljenih imali su tada samo državljani Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunjske, Poljske, Brazila i Španjolske. Iako su Hrvati 2016. činili čak 4,9% svih doseljenih stranaca, te su godine po brojnosti pali na sedmo mjesto jer su ih nadmašili Talijani. No u prvih devet mjeseci 2024. Hrvati su po ukupnom broju doseljenika pali na 36 mjesto – kaže Pokos.
– Znakovit je i podatak kako su se u posljednjih godinu dana zatvorile jedna od dvije trgovine s hrvatskim proizvodima u Dublinu te dva restorana i jedna pizzerija koje su otvorili/vodili Hrvati. Hrvatskih državljana ima gotovo u cijeloj Irskoj, (većinom u ugostiteljstvu i trgovini), a zbog visokih troškova stanovanja i života sve manje dolaze u Dublin. Procjene su kako je vjerojatno veća zajednica u Corku nego u Dublinu – navodi Vidiš i dodaje da se najveći dio naših državljana vratio u Hrvatsku.
Među Hrvatima nije dobro proljetos odjeknuo tragičan slučaj mladića iz Hrvatske kojeg je nasmrt pretukla grupa irskih huligana. Od naših ljudi u Irskoj doznajemo da su u proteklih mjesec dana opljačkana i pretučena na cesti tri hrvatska državljana. U Irskoj, koju trese stambena kriza, jača antimigrantsko raspoloženje, a znatan dio Iraca je zabrinut za svoj irski identitet.
– Ove godine najviše se u Irsku doselilo Indijaca; gotovo dvostruko više nego državljana UK koji su na drugom mjestu, Brazil je ostao na trećem, a Ukrajinci su na četvrtom mjestu dok su prethodne dvije godine bili najbrojniji; 2022. s čak 68,9 tisuća doseljenih, a 2023. s 33,4 tisuća. Osim Hrvata, najveći pad imaju još i Poljaci koji su 2011. po brojnosti bili na drugom mjestu, a danas su petnaesti; Litavci, koji su s petog mjesta pali na 31. te Latvijci kojih je 2024. doselilo tek nešto više od Hrvata te su na 34. mjestu dok su 2011. bili na devetom. Najviše je povećan broj doseljenika iz Nigerije koja se u prvih devet mjeseci nalazi na osmom mjestu, Pakistana (10. mjesto), Filipina (16. mjesto), Južnoafričke republike (17. mjesto), Zimbabvea (19. mjesto), Bangladeša (20. mjesto), Meksika (21. mjesto) itd. – navodi Pokos. Prema Indijcima Irci gaje poseban odnos jer im je i bivši premijer bio druga generacija Indijaca.
Za 60 kvadrata 500.000 eura
Vidiš drži da uzroke u smanjivanju doseljenika iz drugih članica EU u Irsku treba tražiti i u tome što se značajno poboljšalo tržište rada u većini zemalja EU iz kojih su dolazili migranti. Od doseljenih preko 400 tisuća Poljaka danas ih je u Irskoj tek 100 tisuća.
– Nadalje, Irska nije u schengenskom prostoru i do vize izvaneuropskim državljanima se dolazi na drugačiji način, a potreba za radnicima u Irskoj je stalna (pitanje je u kakvim su uvjetima smješteni). Veleposlanstva članica EU u Dublinu koje su dio Schengena osjećaju sve veći pritisak državljana izvaneuropskih država za izdavanjem schengenske vize iz čega zaključujemo kako im možda Irska nije krajnja destinacija. Smanjen je i broj dolazaka Ukrajinaca, mogući razlozi bi bili problem stanovanja i smanjenje socijalnih izdataka (sa 210 EUR po osobi tjedno na 35 EUR) – govori Vidiš. Irska je lani bila u vrhu EU po privlačenju doseljenika izvan EU zbog obrazovanja. Vidiš dodaje da zbog kombinacije rada i obrazovanja dosta mladih dolazi u Irsku, no studiranje se plaća. Najveći broj doseljenih dolazi zbog posla, a razlog su i situacije u njihovim državama. U Dublinu stan od 60-ak kvadrata košta 400, 500 tisuća eura i ne mogu si ga priuštiti ni Irci. I u Irskoj postoji kasta iznajmljivača kao u nas na moru, a to što su 60-70% zastupnika u parlamentu iznajmljivači ne doprinosi rješavanju stambene krize. Usto javna sigurnost je sve veći problem u zemlji.
GALERIJA Jeste li znali da Hrvatska ima svoj 'Kineski zid'? Prolazi kroz cijeli poluotok, visok je do devet metara
Hrvati su konačno pokrenuli se s mrtve točke u vezi plaća. Može se pričati ovo ili ono ali Hrvatska je na punom boljem putu nego prije. Od najloseg rejtinga od Milanovićeve Vlade bio je dug ali uspješan put. Od smeća rejtinga do smeća samo na ulicama, ali i to će se riješiti uskoro.