Otvorili smo Pandorinu kutiju. Tim riječima o obnovi nakon potresa govore oni koji vode cijeli proces, dakle ljudi koji sjede u Ministarstvu graditeljstva ili Fondu za obnovu, koji bi trebali u djelo provoditi ono što je dosad zapisano u zakonima, prije svega Zakonu o obnovi, ali i u raznim propisima. Kad govore o Pandorinoj kutiji, misle na prepreke na koje nailaze tijekom provedbe zahtjeva koje stanovnici, vlasnici stanova i kuća, predaju kako bi uopće imali pravo na novac koji dodjeljuje država iz raznih izvora.
Nezahvalna pozicija
Problemi su to koji koče i usporavaju cijelu stvar, a koji su, ističu upućeni u proces, postojali i mnogo prije zakona koji je donesen nakon što je Zagreb pogodio potres, a potom izmijenjen nakon udara s epicentrom u Petrinji. Ne samo da su postojali nego se i desetljećima nisu rješavali. Posebno je to u nezahvalnu poziciju “bacilo” Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine jer su oni na sebe preuzeli obavezu prikupljanja dokumentacije. Učinili su to nakon što se digla prašina oko količine dokumentacije (a spominjala se i težina od šest kilograma papira) koju su podnositelji zahtjeva morali izvaditi da bi zahtjev i predali.
FOTO Život na razrušenoj Banovini: Sve izgleda kao da je jučer završio rat
Ministarstvo je uvelo platformu e-Obnova i obvezalo se koordinirati nadležna tijela, od kojih su trebali dobiti sve dokumente koji nisu u državnom registru. No s vremenom se shvatilo da to baš i neće tako glatko teći, a kad su se nagomilali zahtjevi kod kojih su najveći problemi bili pitanje vlasništva, legalnosti građevine i identifikacija mjesta prebivališta na dan potresa, te se suočilo i s neusklađenim državnim i lokalnim registrima i nesređenim zemljišnim knjigama koje ne odgovaraju katastru, odlučeno je da se povuče potez koji mnogi prizivaju.
Kako doznajemo iz neslužbenih izvora bliskih Vladi, ide se u izmjenu zakonodavnog okvira, što ne znači nužno, kažu naši sugovornici, samo izmjenu Zakona o obnovi. Morat će se mijenjati podzakonski akti, odnosno program mjera obnove zgrada oštećenih u potresu.
– Tijekom tjedna ministar graditeljstva Darko Horvat ide s prijedlogom izmjena pred premijera Andreja Plenkovića – kaže visokopozicioniran sudionik procesa obnove.
Izmjenama će se, dodaje, ubrzati dinamika obnove, a istodobno će se zaobići problemi koji su vezani uz svaki pojedinačni predani zahtjev, kojih je u vezi s privatnim objektima trenutačno 12.775. Često se dogodi da u zemljišne knjige nije upisan pravi vlasnik jer nije do kraja proveden ostavinski postupak ili je upisani vlasnik preminuo, a nasljednici su u parničnom postupku.
Ili potpisnici zahtjeva ne odgovaraju vlasnicima objekta, kućni brojevi iz pojedinih registara u naravi su izmijenjeni... Na Banovini imaju problem s kućama ili nadogradnjama koje nemaju “papire” ili su ilegalno izgrađene, dok je jedan od najvećih problema u Zagrebu nesuglasje susjeda u višestambenim zgradama.
Šteta od 86 milijardi kuna
– Ima slučajeva da ljudi sami počnu obnavljati, predaju zahtjev, a onda se netko predomisli jer ili želi prodati stan pa podnese žalbu na odluku ili shvati da to ipak ne može financijski izdržati pa podnese tužbu – kažu u jednoj od institucija koja vodi obnovu i dodaju da nije baš točno da se u nešto više od godinu dana nije napravilo ništa po pitanju sanacije štete procijenjene na 86 milijardi kuna.
Do srpnja je kroz 12 raspisanih natječaja zaprimljeno 376 zahtjeva kojima je vrijednost 8,8 milijardi kuna, od čega je potpisano 200 ugovora vrijednih 5,4 milijardi. Radi se o novcu koji je dobiven od Fonda solidarnosti EU, a koji se troši za zgrade javne namjene. Što se tiče privatnih zgrada, prema javnom pozivu za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice, od 2183 prijava s 20. kolovoza riješeno je njih 1719, za što je isplaćeno 59,2 milijuna kuna.
Po pitanju konstrukcijske obnove izdano je dosad 613 zaključaka. Za ozbiljnije zahvate ozbiljna su kočnica navedeni problemi, pa je vrijeme da se nešto mijenja, pogotovo jer se novac dobiven od EU mora potrošiti do idućeg ljeta. Rok trajanja ima i zajam od 1,3 milijarde kuna dobiven od Svjetske banke beskamatno (ne utroši li se u dogovoreno vrijeme, država će morati plaćati kamate).
>> Pogledajte i ovaj video - Niz provala u stanove i kuće oštećene potresom u Sisku: Otuđeni prozori, vrata, odjeća...
problemi koji su se gomilali desetljećima? u hrvatskoj? ma to je nemoguće. pa mi smo do sada imali sve stručne i sposobne vlade i lokalne samouprave. aktivno su se rješavali svi problemi. zato je hrvacka danas jedna od najrazvijenijih zemalja EU, te predvodnica modernoga svijeta.