Počelo je veliko hodočašće muslimana u sveti grad Meku gdje će danas proslaviti Kurban-bajram. Među više od dva milijuna hodočasnika nalaze se i hodočasnici iz Hrvatske i regije. Za svakog je muslimana jedina želja prije smrti posjetiti sveti grad jer samim dolaskom u taj grad Bog mu oprašta grijehe. Prema tumačenju muslimanskih teologa, po povratku iz Meke za vjernike život počinje iz početka, kao da se ponovno rode. Zbog toga svake godine više od stotinu milijuna muslimanskih vjernika predaje zahtjeve za hadž, ali samo odabrani sretnici idu na hodočašće – saudijske vlasti izaberu kvotu hodočasnika prema broju stanovnika određene zemlje, a prioritet imaju stariji ljudi.
Cilj svakog muslimana
Obred hadža odvija se svake godine, u razdoblju od 8. do 12. zul-hidzdžea, posljednjeg mjeseca lunarne godine. Hadž je jedan od najmnogoljudnijih skupova na svijetu.
Riječ hadž znači cilj, svrha. Sa stanovišta islamskog vjernika to je putovanje u Meku s ciljem obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uvjetima. Onaj koji može otići na hadž, a to ne učini, nikada neće ući u raj. Zbog toga je hodočašće u Meku za muslimane od velikoga značaja, a odvija se u više etapa u središtu najsvetijeg grada islama i okolici. Hodočašće je jedna od pet obveza svakog muslimana; samo teška bolest ili veliko siromaštvo mogu ga osloboditi te obveze. No, tko obavi to skupo i naporno putovanje, smije pred svoje osobno ime staviti naslov “hadži”.
U svetištu Meka koje leži u uskoj dolini Wadi Ibrahimu, oko 70 km od obale Crvenog mora, prije više od 1400 godina rođen je prorok Muhamed. Iz godine u godinu dolaze milijuni muslimana iz svih zemalja u stari grad u oazi na Arapskom poluotoku da bi sudjelovali u obredu. Hodočašće, hadž, pravi je doživljaj svakome muslimanu. Meka je još prije islama bila važno mjesto hodočašća. U unutrašnjem dvorištu Velike džamije stoji Kaba, “Alahova kuća”, kockasta zgrada s ugrađenim svetim crnim kamenom, ciljem hodočašća. Tom su kamenu još davno pripisane čarobne snage. I gradski zdenac, Zemzem, davno je poznat kao ljekovit. U predislamsko doba dolazili su hodočasnici iz cijele Arabije u grad kako bi poljubili i dodirnuli sveti kamen. Svake godine oko dva milijuna muslimana hodočasti u Meku kako bi ispunilo svetu dužnost hodočašća. Čim ugledaju Kabu u unutrašnjem dvoru Velike džamije, glasno viču: “Labbaik! Allahu Labbaik – Ovdje sam, Bože!”
Podrijetlo crnog kamena, obloženog srebrom i ugrađenog u južni dio Kabe, do danas je ostalo zagonetka. Geolozi ga smatraju meteoritom koji je prije nekoliko tisućljeća pao s neba, a muslimanski su vjernici sigurni da potječe iz Rajskog vrta. Kažu da ga je Adam ponio kad je protjeran iz raja. Legenda kaže da je arhanđeo Gabrijel kamen poslije dao Abrahamu, koji je na njemu sagradio hram u svetom okrugu oko Meke.
U sveti grad smiju ući samo muslimani, ostale zaustavljaju na kontrolnim mjestima 15 km od grada; iznad Meke ne smiju letjeti zrakoplovi, nijedan “nevjernik” ne smije vidjeti središte islamskog svijeta.
Petodnevni obredi
Obveza hadža nastupa čim vjernik prvi put u životu osigura višak materijalnih sredstava dostatan za sve troškove hodočašća, što podrazumijeva i da nije zadužen te da ima osiguran stan i opskrbu za svoju obitelj dok je odsutan.
Uz navedene uvjete, žena hodočašće mora obaviti s mahremom, svojim mužem ili muškarcem koji se njome ne može oženiti poput brata, sina… Ako ne može obaviti hadž s mahremom, na hadž kreće u skupini žena.
Hodočasnici koji sudjeluju u hadžu moraju se podvrgnuti strogom obredu: vrijeme hodočašća (zadnji mjesec islamske godine) i odjeća strogo su propisani; svi muškarci nose tradicionalnu hodočasničku odjeću, ihram, jer u svetom okrugu nema vidljivih staleških razlika. Svi se muslimani prije svakodnevne molitve moraju oprati vodom (u pustinji iznimno očistiti pijeskom). Voda s izvora Zemzema, neposredno uz Veliku džamiju, milijunima je hodočasnika jedina voda u kojoj se smiju oprati tijekom hodočašća. Triput godišnje tom vodom očiste i Kabu. Tijekom petodnevnih vjerskih dužnosti u Meki svi hodočasnici moraju biti odjeveni u bijelu odjeću; jednoličnost koja označava njihovu jednakost pred Alahom, bez obzira na društveni ili neki drugi položaj. Za vrijeme obreda hodočasnici moraju biti oprezni jer, ako padne jedna vlas glave na odjeću, moraju se ići kupati i ne priznaje im se hadž.
“Sada mogu umrijeti jer znam da ću ići u raj. 50 godina čekam ovaj trenutak”, kazao je 65-godišnji Rejebi, hodočasnik iz Makedonije. “Od kada sam stigao, ne mogu zaustaviti svoje suze. Osjećam se toliko blizu Alahu da mogu tražiti od njega sve i da će mi on uslišiti svaku želju”, kazao nam je Atef, hodočasnik iz Libanona.
“Godinama sam pokušavala i sada sam konačno ovdje. Bojala sam se da ne umrem prije nego dođem zahvaliti Alahu na životu koji mi je dao i da ga molim za oprost grijeha koje sam učinila”, kazala nam je Sirijka Hoda.
koliko izbjeglica je primila saudijska arabija?