– Na žalost, ne znam. Ne bavim se takvom ekonomijom – odgovorio je Alvin Roth, jedan od dvojice dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, na pitanje novinara koji bi bio njegov savjet u vezi s ekonomskom krizom u eurozoni. Inače, sneni Roth prespavao je prvi poziv iz Švedske – u Kaliforniji je bilo četiri ujutro – sve dok supruga nije, na drugu zvonjavu povjerenstva, otišla po telefon.
Kako odbiti prosca
I taj njegov odgovor sažima zašto je i ta nagrada, službeno nazvana Sveriges Riksbank Prize (nije originalna Nobelova), podijelila javnost. U ekonomskoj krizi, oni koji su očekivali da će odabrati laureate koji promišljaju u tom smjeru, razočarani su. Uz Rotha nagrada ide Lloydu Shapleyju, a zajednička nit u njihovim radovima jest teorija stabilne alokacije, odnosno algoritmi kako se stvaraju parovi, kako se agensi uparuju na tržištu gdje su novac ili zamjena ograničeni ili zabranjeni.
– Nobelov je odbor izgubio na vjerodostojnosti. Suočeni smo s najvećom ekonomskom krizom od Velike depresije, a ekonomisti koji inzistiraju na matematičkim modelima nisu dali model koji bi osigurao stabilnost. Nobelov odbor favorizira taj smjer u ekonomiji, a on se može primijeniti jedino u uvjetima stabilne ekonomije. Problemi prave ekonomije puno su teži, što njihovi radovi uzimaju u obzir pa je kredibilitet tih teorija upitan – govori Damir Novotny, konzultant i analitičar.
Rothovi algoritmi dobili su konkretnu primjenu u softverima škola u velikim američkim gradovima, kako bi se – pojednostavnjeno – osiguralo da najzainteresiraniji učenici za neku školu budu povezani sa školom koja je najzainteresiranija za njih, što daje najbolje rezultate na zadovoljstvo obiju strana. Njegovi algoritmi koriste se i kod programa spajanja donora u bolnicama. Shapley je bio zaigraniji: svoju teoriju odgođenog pristanka objašnjava uz pomoć – braka. Žena, pojednostavnjeno, ne bi u “prvoj rundi” trebala prihvatiti najboljeg prosca, već ga odbiti, ali “zadržati” ponudu. U drugom krugu udvaranja uspoređuje “zadržanu” ponudu s novima. Može je zamijeniti za bolju ili prihvatiti. To je jamstvo stabilnosti.
Važni i osjećaji
– Poznajem rad Shapleyja jer sam se i sam bavio teorijom igara. I ove godine nagradu su dobili ekonomisti koji se bave sofisticiranim i hermetički zatvorenim dijelom ekonomije. Glavna karakteristika, a ujedno i glavni prigovor, jest da se ljudske aktivnosti svode na matematički algoritam – komentirao je Luka Brkić, profesor na FPZ-u.
Slično tvrdi i Ljubo Jurčić.
– Riječ je više o apstraktnoj ekonomiji u kojoj se modelira i iz projekcija izvode zaključci. Takvom pristupu nedostaje društveni kontekst. Ljudi nisu brojke ni matematika i ono što je primjenjivo u Švedskoj, u Japanu ne stoji. Neoliberalizam počiva na pretpostavci da se ljudi ponašaju kao kalkulatori, a ne i prema osjećajima.
Nobelove nagrade za mir i ekonomiju su besmislene, a smišljene su i naknadno, kao dodatak. Čak je N. nagrada za knjivesnost često vrlo dvojbena (politčki razlozi često). Samo su u N. nagrade iz prirodnih znanosti u redu. Za ova drugaa područja nek izmisle neke druge magrade. Vjerujem da bi nagradu za mir svaka država dodijelila nekome drugome.