Ovogodišnji urod kukuruza u Hrvatskoj, od 2,33 milijuna tona, najveći je u posljednjih deset godina, dok su prinosi nešto manji od onih ostvarenih u najboljim godinama, ističe se u analizi konzultantske tvrtke Smarter objavljenoj u četvrtak.
U Hrvatskoj će u ovoj godini biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego lani. Kukuruz je ove godine zasijan na 258 tisuća hektara, a ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi devet tona, što je isti prinos kao i u 2019. godini, navodi se u analizi konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter.
Kako ističu, ovogodišnji urod rekordan je u zadnjih deset godina, a posljednji put rekordna proizvodnja je ostvarena 2008. godine, 2,5 milijuna tona.
Prvi rezultati berbe kukuruza na istoku Hrvatske pokazuju vrlo nisku vlagu zrna, što znači da je kukuruz zreo i da neće morati na dosušivanje. Prinosi su nešto manji od onih ostvarenih u najboljim godinama, no dohodak proizvođača ne bi trebao biti umanjen jer proizvođačima ide u prilog da ne moraju platiti sušenje, navode iz Smartera.
Ističu da temeljna gospodarska vrijednost kukuruza ne mora nužno biti apsolutno visok prinos, koliko stabilnost u prinosu i podizanje kvalitete kroz godine. No, očekivanja su da će prosječni prinosi biti na razini prošlogodišnjih, a možda i viši.
Iz Smartera apostrofiraju da su zemljišni i klimatski uvjeti za proizvodnju kukuruza u Hrvatskoj izuzetno dobri, među najboljima u Europi pa i šire, a kako tu prednost treba iskoristiti i postaviti kukuruz na ono mjesto koje zaslužuje.
"Za obnovu i razvitak stočarske proizvodnje u Hrvatskoj kukuruz je nezamjenjiv kao osnova stočne hrane, a bez povećanja površina i proizvodnje neće biti moguće obnoviti ni stočarstvo. Kukuruz bi trebao biti osnova ratarske, stočarske pa i cijele poljoprivredne proizvodnje, a isto tako mogao bi biti i oslonac mnogih industrijskih proizvodnji. Industrije etanola, škroba, alkoholnih i bezalkoholnih pića mogle bi otvoriti mnoga radna mjesta. Da bi se te industrije razvijale, potrebna je neprekidna opskrba velikih količina sirovine - zrna kukuruza", ističu iz Smartera.
Hrvatska po pitanju kukuruza dvostruko samodostatna
Kada je u pitanju kukuruz, Hrvatska je dvostruko samodostatna. Međutim, upozoravaju iz Smartera, iako Hrvatska proizvodi dva puta više od potreba, znatan dio sirovine odlazi u izvoz, najvećim dijelom u Italiju i Austriju.
"To nije dobro za domaću poljoprivredu jer se izvozi jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor koji je u padu već dugi niz godina, unatoč mjerama koje se poduzimaju za revitalizaciju stočarstva", upozoravaju iz Smartera.
Kažu da je ključno pitanje omjera vrijednosti izvoza kukuruza, koji iznosi 140 milijuna eura, dok je Hrvatska s druge strane ogromni uvoznik stočne hrane, mesa i prerađevina na bazi mesa.
"Proizvodnja kukuruza postala je stabilna i profitabilna, no tek je moramo staviti u funkciju razvoja lanca vrijednosti u poljoprivredi, a to je moguće kroz stočarstvo", navodi se u analizi.
Ističe se i da je kukuruz dominantna kultura, a u razdoblju od 2012. do 2019. godine u ukupnoj proizvodnji žitarica, iskazano količinski, kukuruz je činio udjel oko 59,7 posto.
"Unatoč činjenici da nam iz godine u godinu pada stočarska proizvodnja, kukuruz ipak ostaje broj jedan na našim poljima", kažu iz Smartera, dodajući da se, prema procjenama, čak 80 posto cjelokupne hrvatske proizvodnje ove žitarice odnosi na OPG-ove i obrte.
Izvoz kukuruza iz Hrvatske doživio je veliki rast, a prema podacima, u 2016. godini Hrvatska ga je izvezla 476.951 tonu u vrijednosti od nešto više od 82 milijuna eura, dok je prošle godine na vanjska tržišta otišlo 872.853 tone, vrijednosti od 140,2 milijuna eura. U prvoj polovici ove godine izvezeno je 534.295 tona vrijednih 94 milijuna eura. Tijekom prošle godine čak 513.000 tona izvezeno je u Italiju, a 209.000 tona u Austriju.
Uvoz je u prošloj godini iznosio tek 42.089 tona vrijednih 37,4 milijuna eura, što pokazuje da se u ovoj proizvodnji ostvaruje veliki suficit u vanjskoj trgovini. Najviše se merkantilnog kukuruza uvezlo iz Mađarske, Srbije i BiH dok se sjemenskog kukuruza najviše uvozilo iz Mađarske, Francuske i Austrije, navodi se u Smarterovoj analizi.
Prema podacima FAOSTAT-a, od 166 zemalja najvećih proizvođača kukuruza, Hrvatska zauzima 48. mjesto, dok je u EU na 9. mjestu.
A cijena kukurznog kruha je skočila za 15%