Internetska televizija Večernji TV BiH svečano je počela s radom. Domaćini, glavni urednik Večernjeg lista iz Zagreba Dražen Klarić i glavni urednik Večernjeg lista BiH Jozo Pavković simbolično su prvom klapom označili početak rada Večernji TV-a u redakciji Večernjeg lista u Mostaru.
Glavni urednik Večernjeg lista BiH Jozo Pavković istaknuo je kako su krizu uzrokovanu koronavirusom i izazove koje je ta kriza donijela sa sobom, iskoristili kao priliku da naprave nekoliko iskoraka. Pa su tako opremili dva studija i započeli s projektom Večernji TV Bosna i Hercegovina, koji će biti dodatna podrška novini i portalu.
- Rekao bih da je Večernji TV logični slijed svega onoga što smo radili u 20-ak godina, otkad imamo svoje samostalno izdanje. Jednako tako i čitajući što je radio Večernji list od svog osnivanja 1. srpnja 1959. godine, stalno je prednjačio i imao neki dodatak koji je privlačio čitatelje. Čak i onda kad su naši urednici prije pola stoljeća mislili da je tisak vječan i nikad neće dobiti konkurenciju, i tada su se trudili da imaju neke manifestacije, projekte, nešto što će zadržati čitatelje. Prije 22 godine Večernji list u Zagrebu je počeo s portalom Večernji.hr i to je tada bilo gotovo revolucija da je jedna novina krenula s portalom. U te 22 godine skupilo se stotine milijuna klikova i razna iskustva koje smo mi ovdje u Bosni i Hercegovini kopirali, ali dodali i neke svoje projekte - rekao je Pavković, dodajući da će novina kao čvrsta platforma moći izdržati sve što se na nju naslanja - portal, televizija i razni drugi projekti.
- Valja naglasiti da smo mi za ovaj projekt opremili dva studija, jedan u redakciji Večernjeg lista, a drugi na Sveučilištu u Mostaru, zato što sa Sveučilištem imamo potpisan ugovor o suradnji, gdje držimo praksu studentima novinarstva. U ovom vremenu korone kada ne možemo uživo držati praksu, morali smo imati jedan prostor odakle ćemo se obraćati našim studentima. Na to smo ponosni i mislim da je ovo povijesni trenutak za našu novinu - dodao je.
Što govore iskustva iz Zagreba?
Glavni urednik Večernjeg lista u Hrvatskoj Dražen Klarić čestitao je na izvanrednom iskoraku u vremenu pandemije.
- Pokazali ste da se može, da je pametnim planiranjem u krizi uvijek dobro napraviti iskorak. Naravno da je uvijek riječ o nadogradnji. Kao što se novina nadogradila portalom, tako se portal nadogradio s televizijom. Međutim, osnova svega je novinarstvo i novinari koji svaki dan u redakcijama stvaraju sadržaj za tiskano izdanje. Tiskano izdanje je nosač, oko kojeg možemo imati više malih portala, televiziju i tako dalje. Snaga onoga čime se mi bavimo je sadržaj. Sad će se dogoditi kao i u Zagrebu, da će Večernji list i u Bosni i Hercegovini imati multimedijalne novinare, koji će ono što su radili na papiru prenijeti i na video format - kaže Klarić koji smatra da će ovaj projekt samo dodatno ojačati brend Večernjeg lista BiH.
Govoreći o iskustvima koje je Večernji list imao u Zagrebu, prisjetio se parlamentarnih i predsjedničkih izbora.
- Večernji list je u svom studiju imao najkvalitetnije ili najprepoznatljivije komentatore i analitičare. Pregledi tih sadržaja prelazili su skoro do milijun pregleda. Unatoč nekoliko nacionalnih televizija koje su imale emisije posvećene izborima, netko je ipak odlučio pogledati to na Večernji TV, putem Facebook stranice ili portala Večernji.hr - rekao je Klarić.
Na pitanje radi li se o konkurenciji klasičnim televizijama, Klarić rezolutno odgovara - apsolutno ne.
- Kada gledate gledanost televizija, vidite da ne gleda 100% građana televiziju. Ono što smo otkrili zanimljivo, nema ni 100 postotnog preklapanja među onima koji prate Večernji list na različitim platformama. Netko tko prati Večernji list preko Večernji.hr, ne prati ga preko Facebooka ili obrnuto. Ali njemu je ostao brend Večernjeg lista kao izvor informacija kojemu vjeruje - kaže Klarić.
Ponovio je da nadogradnja jača brend, koji već više od 60 godina zna odgovoriti na tehnološke i druge izazove, a podsjetio je i da je Večernji list među prvima imao portal, stranice u boji, kompjutere...
- Nastavljamo samo one velikane koji su bili prije nas i koji su znali usmjeriti brod zvani Večernji list u pravom smjeru - zaključuje Klarić.
Koliko je Večernjem listu BiH značajna poveznica s maticom?
- Jako značajna. Gotovo nezamislivo mi je raditi Večernji list BiH bez Večernjeg lista u Hrvatskoj. Ne da se mi nadopunjujemo, mi imamo veliku podršku u svakom smislu te riječi - sadržajem, logistički, financijski i razne druge načine. Bojim se da bi u današnje vrijeme, kada je tisak uzdrman, vrlo teško mogli funkcionirati na kvalitetan način. Rekao bih da je danas puno lakše napraviti novine nego prije 10 ili 30 godine. Danas se s gotovo lakoćom može to napraviti, ali kakve novine. Večernji list je danas jedna od najkvalitetnijih novina, zahvaljujući upravo tome što ste me pitali, da imamo mogućnost da preuzimamo dio sadržaja iz Hrvatske, ali isto tako da angažiramo novinare iz Hrvatske da specijalno za nas naprave određene sadržaje. Kada smo krenuli u ovaj projekt televizije, na jednak način smo krenuli, očekujući snažnu podršku Večernjeg.hr. Tome govori i prilog da smo jedan intervju snimili u studiju Večernjeg lista u Zagrebu s ministrom vanjskih poslova Grlić-Radmanom, kao što će i gospodin Klarić očekivati da mi snimimo intervjue koji će biti zanimljivi u Hrvatskoj - rekao je Pavković.
Klarić je istaknuo da će dva studija Večernjeg lista, jedan u Zagrebu, drugi u Mostaru, međusobno se nadopunjavati i obogatiti sadržaje i Zagrebu i Mostaru.
Koliko je bilo izazovno i teško raditi u vrijeme korone? Jesu li se naučile neke stvari za budućnost?
- Ja bih vama kolega Krešić predložio da napravite dokumentarac kako je Večernji list funkcionirao i zapravo još funkcionira, jer korona nije gotova. Osobito je bilo teško u početku. Mi smo se više bavili time kako da pređemo granicu, nego kako ćemo napraviti novinu. Mi se inače tiskamo u Zagrebu, što velik dio naših čitatelja ne zna. Vozači koji su prevozili naše novine morali su u izolaciju čim prevezu jednu večer novine, a i za tu jednu večer smo morali tražiti stotinu potvrda da mogu prijeći. Zatim kada su se u Hrvatskoj uvela ograničenja po županijama, morao sam tražiti od kolege Klarića da vidimo kako ćemo prijeći iz jedne županije u drugu. Kada dođete u BiH s tim novinama, ostavljate ih na kioske. Mi svako jutro moramo doći na 1700 prodajnih mjesta. U 3. i 4. mjesecu sam tužno gledao kroz prozor kioske pred kojima nema nikoga. Ulicom po pola sata ne prođe nitko. Ali smo znali da ako jedan dan ne napravimo novinu, da ih sigurno više ne trebamo praviti da bi to bio kraj. Istodobno smo se suočili da je bilo opasno da smo svi u redakciji pa smo se na različite načine snalazili. Bilo je teško i traumatično. Nekako smo se sad navikli, ali i dalje nosimo velike probleme jer živimo u ovom vremenu, a osobito kolega Klarić. Vrlo je teško prodavati novine kada ljudi ne dolaze u restorane, kafiće itd - prisjetio se Pavković.
Problemi s granicom
- Kada ste spomenuli granicu, sada sam se sjetio jedne zanimljive situacije u prvom lockdownu, kada sam doslovno trčao s dozvolom da vozači koji dolaze u tiskaru mogu ući u Zagreb jer ih je policija zaustavila nakon izlaza s autoceste. Ova godina dana je izmijenila sve. Da mi je netko rekao da ću napraviti novu subotu i nedjelju sa sedmero ljudi u redakciji u kojoj bude 120, 130 ljudi, možete misliti što bih rekao. Međutim, napravila se i nova nedjelja i subota, danas pričamo o Večernjem TV, pa čak smo uspjeli napraviti i možda najveću izložbu u povijesti Hrvatske "Hrvatska svijetu", objaviti knjigu na hrvatskom i engleskom o Hrvatima koji su mijenjali svijet. Mislim da je ovo trenutak kada prvi put razumijemo što je to digitalna transformacija. Kada netko priča o digitalnoj transformaciji, nije to korištenje tehnologije, poslao sam faks ili primio mail, nego kako organizirati posao i život da unatoč svim ograničenjima to može funkcionirati. To je kod nas funkcioniralo i danas govorimo o projektu koji, da smo radili u neko normalnije vrijeme, bi trajalo puno duže. Ovako se nađete pred zidom koji kao novinari morate probiti da bi vijest ugledala svjetlo dana. Kada pogledate cijelu ovu priču, vidite da je najizazovnije za tiskane medije, jer u Hrvatskoj ne rade kafići i restorani. Svaki dan 7000 novina koje su uzimali sada nisu u kafićima. Međutim, morate ih raditi i jedan dan da novina ne izađe, teško da bi ikad više izašla. Zato nemamo izbora, moramo raditi novine, razvijati portal i Večernji TV kao jamac da smo prisutni - zaključio je Klarić.
U nastavku otvorenja govore renomirani gosti iz područja zdravstva, gospodarstva, politike, crkve, kulture i sporta, među kojima su izbornik nogometne reprezentacije Hrvatske Zlatko Dalić, zamjenik predsjedatelja Doma naroda PS BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić, glumac Goran Bogdan, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Goran Grlić Radman, direktor Autocesta Federacije BiH Adnan Terzić, ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Ante Kvesić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i kardinal vrhbosanski mons. Vinko Puljić.
Intervjue s ovim uglednicima vodili su Večernjakovi novinari iz triju studija – u Zagrebu, na Sveučilišnoj TV (SUM TV) u Mostaru i u studiju Večernji TV-a.
Prvu emisiju internetske televizije gledatelji mogu pratiti uživo na platformama Večernjeg lista, na portalima Vecernji.hr i Vecernji.ba.
Studio u kojem se radi opremljen je s 14 kamera, a bit će i snimki nastalih na drugim lokacijama na kojima će se nalaziti oni koji su uključeni u projekt internetske televizije Večernji TV-a.
Večernji TV platforma je koja će pojačati formu Večernjeg lista kao vodećeg tiskanog medija među Hrvatima u BiH.
“Večernjakova televizija u BiH prirodan je i logičan iskorak u razvoju naše medijske kuće. Upravo na novinskoj platformi Večernjeg lista danas čvrsto stoje i tisak, i portal, i televizija. I svi drugi projekti. Međusobno se nadopunjuju i učvršćuju", naglasio je glavni urednik Večernjeg lista Jozo Pavković.
Vjerujemo da će Večernji TV sa svojim zanimljivim i kvalitetnim sadržajima podignuti i čitanost naše tiskovine i portala i da ćemo ono što čitamo u novinama moći vizualizirati na televiziji, a istodobno pratiti i na našem portalu Vecernji.ba. Pozivamo vas da označite Večernji TV na svojim mobilnim i TV ekranima.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
