U prvom kvartalu 2023., u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prodaja stanova i kuća pala je od 8 do 50 posto u trinaest od četrnaest članica EU koje Eurostatu dobrovoljno dostavljaju podatke o transakcijama na tržištu nekretnina. Prodaja je u prvom tromjesečju dobro išla jedino na Cipru (+17,1 %), dok je u Finskoj i Luxemburgu prepolovljena u odnosu na stanje s početka prošle godine.
U Sloveniji i Austriji prodano je 27 posto manje nekretnina nego lani, u Mađarskoj 25 posto, Portugalu 22 posto, a u Španjolskoj 10 posto manje...Tako široko rasprostranjen i znatan pad prodaje zabilježen je samo na početku pandemije korone, kada su karantene onemogućile kretanje stanovništva.
Uz pad prodaje trećina članica EU zabilježila je i pad cijena od jedan do 7 posto. Da su kola krenula nizbrdo, vidjelo se i po tržišnoj dinamici potkraj prošle godine, kada su samo tri države, i to Cipar, Belgija I Irska, zabilježile povećanje prodaje, dok je u preostalih jedanaest država došlo do pada koji je bio najizraženiji u Danskoj te je iznosio 38 posto te u Finskoj s 33 posto.
Hrvatska ne dostavlja podatke o broju prodanih stambenih nekretnina europskom statističkom uredu, no Hrvatska narodna banka objavila je analizu da je lani prodaja stanova I kuća u Hrvatskoj pala za prosječnih 7,1 posto, dok je ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6,9 posto.
VEZANI ČLANCI:
Najveći pad broja transakcija na godišnjoj razini odvio se u drugom dijelu godine na Jadranu, i to za 20 posto u trećem i za 28 posto u četvrtom kvartalu. U Zagrebu se u trećem kvartalu prodaja povećala za sedam posto, ali je u četvrtom pala za visokih 27 posto.
U ostatku zemlje prodaja je pala u trećem kvartalu za deset posto, a u četvrtom za sedam posto. Ti podaci pokazuju da se trendovi prisutni na europskom tržištu nekretnina prenose i na domaći teren.
Prodaja osjetno pada jer su u većini europskih država cijene nekretnina u zadnjem desetljeću gotovo udvostručene, pa su, uz znatan rast kamatnih stopa na kredite i realno smanjenje plaća, nekretnine sve manje dostupne. Realne plaće u prvom ovogodišnjem tromjesečju su, navodi OECD, u Mađarskoj pale oko 15 posto, u Češkoj 10 posto, Švedskoj, Finskoj, Poljskoj i Italiji od sedam do osam posto, Austriji oko 4 posto, Njemačkoj i Sloveniji oko 3 posto. Hrvatska je uz Belgiju i Nizozemsku jedna od rijetkih članica EU u kojoj je ove godine povišica plaća pokrila visoku inflaciju.
Ulaganja u nekretnine padaju u drugi plan te potencijalni kupci čekaju da vide u kom će smjeru otići tržište. K tome, gradovi su preskupi te se ljudi zbog mogućnosti rada od kuće sele u manje sredine.
VIDEO Nevrijeme stiglo u Hrvatsku: Tuča veličine oraha pala u Oroslavlju
Samo potpuni ludjak bi pristao platiti trazene cijene nekretnina u HR.