Prvi put u povijesti Europska unija smanjuje svoj proračun, a premijeri i predsjednici to su dogovorili na maratonskom sastanku Europskog vijeća koji je trajao od četvrtka navečer cijelu noć, jutro i – nakon trosatne pauze (od 10 do 13 sati) tijekom koje su sudionici otišli u svoje hotele pod tuš ili na kratak drijemež – čitav današnji dan.
Hrvatska će prema usvojenom prijedlogu od 2014. do 2020. godine imati na raspolaganju ukupno 11,7 milijardi eura. To je malo manje nego što je Hrvatskoj predviđao prvotni prijedlog Europske komisije, ali taj prijedlog nekoliko je puta rezan na svim razinama, pa i na stavkama koje se tiču Hrvatske.
Rezovi u gluho doba
U rezovima proračuna provedenim u gluho doba noći stradale su i europska poljoprivredna politika (ukupan iznos smanjen s 421 milijarde eura na 373 milijarde eura) i kohezijska politika (smanjena s 355 milijardi eura na 325 milijardi eura). Oba područja važna su za Hrvatsku, koja je po prvotnom prijedlogu Europske komisije trebala od 2014. do 2020. imati na raspolaganju 8,7 milijardi eura iz kohezijske politike, a jučer usvojen prijedlog to je smanjio na 8 milijardi eura.
Kroz zajedničku poljoprivrednu politiku Europska je komisija predlagala da se Hrvatskoj odvoji 3,5 milijardi eura, a jučer usvojeni prijedlog predviđa 3,46 milijardi eura. Za pripremu za Schengen Hrvatska je dobila još 203 milijuna eura. Osim ovih rezerviranih alokacija, Hrvatska će imati na raspolaganju i novac iz zajedničkih programa Unije za koji se može natjecati sa svim ostalim državama članicama. Jedan detalj za koji se Hrvatska zalagala – mogućnost da svaki pojedini projekt povuče novac iz EU i tri godine nakon odobrenja financiranja – ugrađen je u posljednji prijedlog dokumenta, premda ne kao posebna iznimka za Hrvatsku (kako je bilo u prijedlogu dokumenta u studenom), nego kao opće pravilo za sve zemlje članice.
Velika Britanija odlazi s ovog summita kao pobjednik jer se upravo premijer David Cameron zalagao za veliko smanjenje prvotnog prijedloga Europske komisije, koji je zaista i smanjen s 1033 milijarde eura na 960 milijardi eura.
Cameron se borio i za rezanje plaća europskim birokratima, a na kraju je dogovoreno dvogodišnje zamrzavanje plaća. Institucije EU moraju u četiri godine smanjiti broj zaposlenih pet posto. Britanski zahtjevi za rezove u proračunu EU ostvarili su se jer je i Njemačka također zagovarala štednju.
EP kao prepreka
Velika Britanija zadržala je tzv. rabat, odnosno pravo na povrat dijela novca koji
bi inače trebala uplaćivati u proračun EU, a za rabat u visini 130 milijuna eura prvi put se izborila i Danska. Nizozemska se izborila za rabat od 650 milijuna eura, a Švedska za rabat u visini 160 milijuna eura. No, dogovor o sedmogodišnjem europskom proračunu teškom 960 milijardi eura mogao bi zapeti u Europskom parlamentu, bez čijeg blagoslova nema proračuna. A europski zastupnici zaprijetili su da neće odobriti ovakav proračun jer on ne stvara gospodarski rast.
– Moj potpis je potreban da bi se proračun u konačnici usvojio, a ja ne mogu i
neću prihvatiti nešto što je deficit u proračunu – upozorio je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz koji smatra da ovakav proračun EU neće dobiti potrebnu većinu u EP-u, što bi moglo stvoriti potpuno novu, dosad nezabilježenu proračunsku krizu u EU.
>> Merkel: Europski sud pravde mora nadzirati proračune i kažnjavati
e baš bumo se pomogli u ovoj Uniji.. još nismo ni dobili , a već nam režu!