To je prvi put da Petrov nasljednik dolazi na makedonsko tlo, a posebno sam sretan što se to događa na 25. obljetnicu uspostavljanja diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Sjeverne Makedonije, kazao je papa Franjo u Skoplju.
Jedinstven slučaj u Crkvi
– Vaša je zemlja most između istoka i zapada te točka spajanja mnogih kulturnih struja. Tu su svjedočanstva bizantske i otomanske povijesti, s izdržljivim tvrđavama među planinama i divnim ikonostasima antiknih crkvi koje otkrivaju kršćansku prisutnost od vremena apostola, a što pokazuje bogatstvo tisućljetne kulture. To kulturno bogatstvo je zrcalo vašeg vrijednog bogatstva – kazao je papa.
Multietnička i multireligiozna kompozicija na licu vašeg naroda, plod bogate povijesti, odraz je kompleksnih odnosa tijekom stoljeća, kazao je Franjo. Taj splet kultura i etničkih i vjerskih pripadnosti dao je mjesta mirnom i trajnom suživotu u kojem je pojedini identitet znao i mogao izraziti se i razviti bez negiranja, tlačenja i diskriminiranja drugoga.
– To može biti primjer drugima. Te posebne karakteristike su istodobno znakovite na putu veće integracije s europskim zemljama. Priželjkujem da se ta integracija razvije pozitivno za cijelu regiju zapadnog Balkana, kao i da do nje dođe u poštovanju različitosti i temeljnih prava – poručio je papa Franjo u Skoplju.
U Sjevernoj Makedoniji ljudi su različitih vjerskih pripadnosti: pravoslavci, muslimani, katolici, židovi i protestanti, kao i različitih etničkih pripadnosti: Makedonci, Albanci, Srbi, Hrvati i osobe drugog porijekla, što je stvorilo mozaik u kojem je svaki kamenčić potreban za originalnost i ljepotu ukupne slike.
– Ta ljepota bit će blistavija u odnosu na mjeru kojom ćete znati prenositi je i sijati u srcima novih generacija. Svi napori koji će se činiti kako bi različiti vjerski izrazi i različiti narodi pronašli teren zajedničkog suglasja neće biti uzaludni – kazao je Franjo.
Papa je pohvalio vlasti, Crveni križ, Caritas i nevladine organizacije u naporima da se prihvate brojni migranti.
– Na čast i ponos je takva gesta naroda – rekao je papa Franjo.
Bio je to govor ne samo potpore ulasku Sjeverne Makedonije u EU, već je gotovo zvučao poetski.
Na Trgu Makedonije papa je predvodio misu koju je koncelebrirao i sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Naime, pod Sarajevsku nadbiskupiju su kao sufraganske dodijeljene Skopska biskupija i Apostolski egzarhat za Makedoniju. A znakovito je što je prije nekoliko godina papa imenovao mons. Kiru Stojanova jedinim biskupom egzarhom, odnosno istodobnim šefom latinskog i bizantinskog obreda, što je jedinstveni slučaj u Crkvi.
“Zatvorenici virtualnosti”
Franjo je u homiliji kazao da je Gospodin došao dati život svijetu u kojem je uskost naših računa, mediokritetnost naših očekivanja i površnost naših intelektualizama. On stavlja u diskusiju naša viđenja i naše sigurnosti pozivajući nas da prijeđemo na novi horizont koji daje prostor novom načinu stvaranja realnosti.
– On je živi kruh sišao s neba: tko dođe k meni, neće biti gladan. Tko vjeruje u mene, neće biti žedan. Navikli smo jesti tvrdi kruh dezinformacije i završili smo kao zatvorenici diskreditiranja, etiketiranja i omalovažavanja. Vjerovali smo da će konformizam zasititi našu žeđ i završili smo da se ožednjavamo indiferencijom i neosjećajnošću. Hranili smo se sjajnim i snovima veličine pa smo se izgubili u zatvaranju i samoći. Pretrpavali smo se spajanjima i izgubili smo osjećaj bratstva. Tražili smo brz i siguran uspjeh, a našli smo se potlačeni nestrpljivošću i strepnjom. Zatvorenici smo virtualnosti, izgubili smo osjećaj za stvarnost – kazao je Franjo oštrim rječnikom oslikavši današnje društvo gladno brzog uspjeha koje je izgubilo kruh Isusove riječi.
U memorijalnom centru Majke Terezije Franjo je zazvao sveticu da moli za Skoplje, za narod, za njegovu Crkvu i sve koji žele slijediti Krista. Majku Tereziju, velikodušnu širiteljicu Božjeg milosrđa, kako je kazao za nju, proglasio je svetom upravo papa Franjo 4. rujna 2016. u Vatikanu. Papa je blagoslovio temeljni kamen za crkvu u spomen na albansko-makedonske svece. Molio je Gospodina za milost da i mi budemo znakovi ljubavi i nade u našemu vremenu koje poznaje toliko mnoštvo onih koji trpe bol, samoću i isključenost. Kršćani moraju biti pozorni na vapaj siromašnih, onih kojima su oduzeta prava, bolesnih, isključenih i najmanjih, rekao je papa. Na susretu s papom osim sestara milosrđa i stotinjak siromašnih za koje one skrbe bili su i rođaci sv. Majke Terezije i predstavnici različitih religija.
aj najbolje da i ostanes tamo među svojima