Vraćajući se u srijedu iz posjeta Slovačkoj u Vatikan, papa Franjo odgovarao je u zrakoplovu na vruća novinarska pitanja o pobačaju, cijepljenju protiv korone, homoseksualnosti. Politički je najosjetljivije bilo pitanje jednog američkog novinara, koji je upitao trebaju li svećenici odbiti pričest katoličkim političarima koji se zalažu za pobačaj. Nedavno se o tome raspravljalo posebno na Biskupskoj konferenciji SAD-a, jer je Joe Biden, nakon Kennedyja, prvi katolik koji sjedi u Bijeloj kući, ali katolik koji ženama daje pravo na pobačaj.
„Nikada nikome nisam uskratio pričest“, rekao je Franjo: „Pričest nije nagrada za savršene, nego dar, prisutnost Isusa u Crkvi i u zajednici. Međutim, također je jasno da nitko tko ne pripada zajednici ne može stupiti za Gospodinov stol.“
“Pobačaj je drugi problem, to je više nego problem, to je ubojstvo. Onaj tko pobaci, on ubija. Onome tko to ne razumije postavio bih sljedeće pitanje: Je li ispravno ubiti ljudski život da bi se riješio neki problem? Je li ispravno unajmiti ubojicu da ubije ljudski život? Znanstveno gledano, to je ljudski život. I zbog toga je Crkva kod ovog pitanja tako oštra, jer ako bi ga prihvatila (pobačaj), to bi bilo kao da je prihvatila svakodnevno ubijanje.“
Papa Franjo već je na općoj audijenciji u listopadu 2018. usporedio pobačaj s ubojstvom po nalogu i tako započeo žestoku raspravu. Bez obzira na to, tu je misao ponovio na audijenciji 2019., a sada ju je ponovio i novinarima na povratnom letu iz Slovačke u Rim.
„Sada dolazimo do one osobe koja ne pripada zajednici, koja ne može ići na pričest. Ovo nije kazna – ta osoba stoji izvan. No problem nije teološki, već pastoralni. Ako pogledamo crkvenu povijest, vidimo da su biskupi svaki put kada nisu pristupili problemu pastoralno, zauzeli politički stranu. Što bi trebao učiniti pastir? Biti pastir, ne osuđivati druge. Ako pastir izađe iz pastoralnog okvira Crkve, on postaje političar, a to možete vidjeti u svim osudama Crkve zbog nedostatka pastoralnosti.“
Papa se osvrnuo i na dokument Amoris laetitia, koji je donesen 2016. nakon dviju biskupskih sinoda, a posvećen je suvremenoj obiteljskoj problematici, odnosno braku i obitelji. U fusnoti toga dokumenta papa je naveo da je u iznimnim slučajevima primio na pričest kršćane koji su se nakon rastave ponovno vjenčali.
„Sjećate li se oluje nakon Amoris laetitia? Hereza, hereza! Na sreću je kardinal (Christoph) Schönborn (iz Beča), koji je bio veliki teolog, razjasnio stvari. Oni su Božja djeca i trebaju našu pastoralnu bliskost.“
Franju su također pitali o njegovu odnosu prema homoseksualcima, međutim novinar koji je postavio pitanje nije se izravno upustio u nedavno objavljeni tekst Kongregacije za nauk vjere kojim se potvrđuje zabrana blagoslova za homoseksualne parove. Franjo je izjavio da je brak sakrament i da Crkva „nema ovlast mijenjati sakramente koje je ustanovio Gospodin“.
„Postoje zakoni koji pokušavaju pomoći mnogim ljudima koji imaju različitu seksualnu orijentaciju. To je važno – države imaju mogućnost da ih prema građanskom pravu podrže, da im pruže sigurnost u nasljednom pravu i zdravstvenoj zaštiti – ne samo homoseksualcima nego i svim ljudima koji žele živjeti zajedno. Međutim, brak je brak. To ne znači osuđivati te ljude. Oni su naša braća i sestre, trebali bismo ih pratiti. Ali, molim vas, ne očekujte od Crkve poricanje njezine istine“, ustvrdio je papa.
Govoreći o cijepljenju protiv korone, Franjo je izrazio čuđenje prema skepticima cijepljenja. To je „čudno“, uostalom čovječanstvo ima gotovo „povijest prijateljstva s cjepivima“. Možda skepticizam prema cijepljenju ima veze s raširenom „neizvjesnošću, a ne samo s pandemijom“, rekao je papa i napomenuo:
„Negacionista ima i u kardinalskom kolegiju, a jedan od njih, siromah, leži! U bolnici je s virusom. Ironija života, 73-godišnji američki kardinal Raymond Burke morao je u kolovozu biti na respiratoru zbog infekcije koronom. U međuvremenu se oporavlja.“
Tijekom svoje novinske konferencije za vrijeme leta papa Franjo izjasnio se i o Europskoj uniji: Ona se treba vratiti "snovima svojih utemeljitelja", Schumanu, Adenaueru i De Gasperiju.
Na sastanku s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti prošle nedjelje uglavnom se raspravljalo o ekološkim i demografskim pitanjima. O temi imigracije, o kojoj Orban ima izrazito drugačiji stav nego Franjo, nije se raspravljalo. Papa je dao na znanje da može zamisliti još jedno, ovaj put duže putovanje u Mađarsku, "sljedeće godine ili godinu dana nakon toga". U nedjelju se u Budimpešti zadržao samo nekoliko sati, a nakon toga otputovao je na nekoliko dana u Slovačku. Nakon povratka u Vatikan nije propustio otići u baziliku sv. Marije Velike, gdje je pred slikom „Salus Populi Romani“ zahvalio na uspješnom putovanju.
VIDEO Dobrotvor iz Njemačke razveselio dvije petrinjske obitelji
Francek, brini se za naš duševni mir i prestani propovijedati da je uštrcavanje ovog neprovjerenog genskog bućkuriša dobro za nas!!!