– Istina je, zainteresirani smo za Partijsku školu, ali isto tako i za 1500, ili koliko ih već ima, drugih objekata u vlasništvu Države kao povrat za nacionaliziranu imovinu koja nam je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata. Uzet ćemo sve što god nam se ponudi, rekao nam je dekan Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke, mons. Mijo Gabrić. Na pitanje što bi oni s tako velikom zgradom koja je prvo procijenjena na 21,3 milijuna kuna, potom na 17 milijuna, a posljednja cijena koja se za nju tražila bila je 13,9 milijuna kuna, i u koju bi se nakon što je dobiju trebalo uložiti još bar desetak milijuna kuna, Gabrić nam je odgovorio.
– Situacija je i s Partijskom školom, kao i s javnim zahodom ili bilo kojim drugim objektom sasvim ista. Kad zgrada bude u našem vlasništvu znat ćemo što ćemo s njom, nešto ćemo smisliti i sigurno neće zjapiti prazna kao što zjapi i trune već više od deset godina.
Sve je još preuranjeno
Sada je još preuranjeno govoriti o tome što će tamo biti jer pregovori s Vladom još uvijek traju, kaže Gabrić te na naš upit hoće li od njihova poslovnog angažmana koristi imati i Kumrovčani, otvaranjem novih radnih mjesta, pružanjem raznih usluga te plaćanjem naknada, poreza i ostalih dažbina lokalnoj samoupravi, rekao da će tu svakako biti neki ljudi koji rade – kuhaju, čiste, predaju ili nešto drugo, te da ni crkveni objekti nisu oslobođeni od novčanih davanja lokalnoj samoupravi.
Načelnik Kumrovca Dragutin Ulama koji već duže vrijeme ima saznanja da Vlada i Crkva pregovaraju oko kumrovečkih objekata kaže nam da je Kumrovcu prvenstveno u interesu komercijalizacija svih njihovih objekata u svrhu novog zapošljavanja te da objekti zatvorenog tipa sigurno ne bi bilo dobro rješenje.
– Ne znam kakve su namjere Crkve s tim objektom pa mi je teško govoriti i komentirati. No, boli me činjenica što nitko iz Vlade, niti općinsku, niti županijsku vlast, ništa o svemu tome ne pita. Ne bi li bilo normalnije da se netko prvo obratio nama te i nas pitao što mi mislimo o svemu tome.
Skup arhitekata
Ovako, sve to uoči izbore dobiva očito neke druge, političke konotacije, koje ne želim komentirati, rekao je načelnik Ulama dodajući na kraju i kako će Kumrovec uskoro okupiti poznate arhitekte koji bi trebali osmisliti projekt kumrovečkih javnih površina. No, ustraje li Vlada na svojoj odluci da se neki od kumrovečkih objekata daju crkvi, to će ih svakako omesti u planovima.
To su sagradili sa našim novcima, znači naše je. Neka nam vrate.