surogat majčinstvo

Paru oduzeto dijete koje mu je surogat-majka rodila u Rusiji

trudnoća,trudnica
Foto: Thinkstock
1/2
29.01.2015.
u 18:50

Talijanski par presudom ESLJP-a dobio je odštetu od 30.000 eura, ali im dječačić nikad nije vraćen

Kako su zbog niza etičkih dvojbi stavovi zakonodavaca u Europi i svijetu prema surogat-majčinstvu podijeljeni, u slučajevima kada par dijete koje je rođeno u zemlji u kojoj je zamjensko majčinstvo dopušteno dovede u matičnu u kojoj je zabranjeno, dolazi do konfuzije i nesagledivih posljedica za sudionike. Pokazuje to i najnovija odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučaju talijanskog para protiv Italije, kojem je ESLJP dosudio 30.000 eura odštete, ali im nije vraćen dječačić kojeg im je rodila surogat-majka u Rusiji.

U Italiji je, naime, surogat-majčinstvo zabranjeno, kao i u Hrvatskoj i nizu zemalja u kojima se smatra da se sporazumom o zamjenskom majčinstvu vrijeđaju dostojanstvo i majke i djeteta te ih se svodi na objekt ugovora. Talijanski par Donatina Paradiso (48) i Giovanni Campanelli (60) uz pomoć ruske agencije, jer je u Rusiji surogat-majčinstvo dopušteno na komercijalnoj osnovi, došao je do željenog nebiološkog djeteta.

Rođen u Moskvi

Dijete začeto IVF-om u Moskvi im je 2011. rodila surogat-majka. U skladu s ruskim pravom oni su upisani kao roditelji. Dobili su dozvolu talijanskog konzulata da dijete mogu odvesti u Italiju, zatajivši da je dijete rodila zamjenska majka. No, nakon što je talijanski konzulat obavijestio vlasti u Italiji da su informacije o djetetu netočne i nakon što se analizom DNK otkrilo da Campanelli nije biološki otac djeteta, par je optužen za prijevaru. Campanelli se pravdao da nije znao da nije korišteno njegovo sjeme za oplodnju, no Italija im je oduzela dijete, koje je s njima provelo šest mjeseci, i smjestila ga u dječji dom. Dijete je dobilo novi identitet, a za njegove roditelje navedeno je da su nepoznati. U siječnju 2013. dječačić je dan udomiteljima. ESLJP je prekjučer presudio da je Italija povrijedila pravo para na obiteljski život jer je između njih i djeteta u šest mjeseci, koliko su bili s njim, stvoren roditeljski odnos, ali im dijete nije vraćeno jer je razvilo blizak odnos s udomiteljima.

Posljedice odluke

Kakve su posljedice ove presude na druge slučajeve u kojima parovi iz zemalja koje zabranjuju surogat-majčinstvo odlaze po djecu u zemlje u kojima je to dopušteno?

– Presuda ESLJP-a u slučaju Paradiso i Campanelli protiv Italije odnosi se na postupanje države u slučaju zamjenskog majčinstva u inozemstvu i povratka u domicilnu zemlju, koja ga zabranjuje. Naručitelji zamjenskog majčinstva ne mogu se upisati kao roditelji jer se po pravu njihove zemlje majkom smatra žena koja je dijete rodila, a ne ona koja je rođenje djeteta naručila i preuzela ga. Europski sud naglasio je da se presuda u slučaju Paradiso-Campanelli ne odnosi na pitanje zabrane ili dopuštenja ugovora o surogat-majčinstvu, sklopljenih u inozemstvu, tj. priznanja njihovih učinaka u državi koja ih zabranjuje. Odluka da je Italija povrijedila pravo na poštovanje obiteljskog života para donesena je zato što je dijete po povratku u Italiju odvojeno od para i stavljeno pod skrbništvo te zato što paru nije priznato pravo zastupati dijete u postupcima. Da stvar bude kompliciranija, ESLJP je upozorio da je dijete u međuvremenu razvilo bliske emocionalne veze s udomiteljskom obitelji, s kojom živi od 2013., pa bi vraćanje djeteta predlagateljima značilo prekid obiteljskih veza s udomiteljima. Presuda nije konačna, no upućuje na oprez pri ugovaranju surogat-majčinstva koje, osim što je moralno dvojbeno, dovodi do konfuzije u obiteljskim i pravnim odnosima – kaže nam prof. obiteljskog prava Aleksandra Korać Graovac.

>>Surogat-majka pobacila blizance Omara bin Ladena i Zaine

>>Zdravu djevojčicu uzeli, a dječaka s Downovim sindromom ostavili surogat majici

Komentara 29

RT
Rollo.Tomasi
20:05 29.01.2015.

Ne ulazim u etičnost surogat majčinstva. Ali dedonja od 60 i ne puno mlađa majka od 48? Ima razlog zašto priroda blokira tako stare ljude da imaju djecu.

RA
ranko75
18:08 30.01.2015.

Kome cine dobro ovi zakoni? I Hristos nije biolosko djete Josipa,ali je rastao u ljubavi tih koji su mu zvanicno otac i majka. A EU sa svojim zakonima je unesrecila sviju.Nesretni roditelji,koji su ipuno poduzeli ne bi li u starosti imali utjehu i radost,unesrecili su djete,koje bi raslo u ljubavi i sa potpunim osjecajem da je normalno, a ovako su mu zivot unakazili i obiljezili ga.Nije bitno da li je od njegovog sjemena,nego da li ga dozivljava kao svoje i tako se prema njemu odnosi.Kada su Gospoda pitali "ko je nas bliznji?" on im je odgovorio da je to onaj koga ucine bliznjim.Oni su ucinili sve da se to dijete rodi i da im bude bliznje,da bi ga voljeli kao svoje,a znaci kao bliznjega, a drzava je ucinila sve da sviju lisi srece i sviju ucini nesretnim.Tamo gdje treba to prirodno da se rijesi ne treba se mjesati.Koliko ima brakova da djete nije od oba roditelja i nikome nista ne smeta,a ovdje su okrutno postupili.Moze zivotinja da usvoji mladunce od druge zivotinje,koja nije ni njihovog roda ni vrste, pa je bilo primjera da je usvojila i dijete, a covjek ne moze od svoje vrste da uzme i odhrani.Kakvo ima moralno pravo onaj kome su dali ovo djete da se o njemu brine,koje bi bilo vece nego ovih koji su ga zeljeli,pomogli da se stvori i zazivi? Ovo je fasizam, a ne demokratija i covjecnost,ja se jako bojim kuda mi to idemo.

SA
saba
11:27 27.01.2017.

U cijeloj priči najveći gubitnik je dijete! Sada raste u hraniteljskoj obitelji od koje na kraju neće dobiti ništa osim nužnoga, dok istovremeno postoji dvoje ljudi koji bi mu pružili puno više i od kojih bi na kraju jednoga dana nešto i dobio. Na stranu sada dileme je li surogat majčinstvo ok ili ne. Trebali su djetešce vratiti, brzo bi se prisjetilo dvoje ljudi koji su mu prvi pružili ljubav. :((

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije