Nova vlada tvrdi da će sve učiniti kako bi sačuvala dosadašnji kreditni rejting države, i u tu svrhu već su najavili znatno smanjenje proračuna, ali i povećanje PDV-a.
Već poskupjeli
Još se ne zna koga će sve pogoditi smanjenje proračunskih rashoda, ali dva posto veći PDV, za trećinu skuplja struja od dosadašnje, veći računi za grijanje, plin i ostale komunalije te očekivano poskupljenje hrane iduće će godine odnijeti iz budžeta svake hrvatske obitelji najmanje jednu prosječnu plaće – od 5500 do 6000 kuna! Tko se nađe na listi prekobrojnih i ostane bez posla, bit će i egzistencijalno ugrožen jer novih radnih mjesta uglavnom nema.
Pojedini gradovi već su donijeli odluke o poskupljenju grijanja i drugih režijskih troškova, i do 60 posto, HEP samo čeka zeleno svjetlo nove vlasti da digne cijenu struje za trećinu, a njihov će put slijediti i druga javna poduzeća kojima je prethodna vlada godinama zabranjivala da povećavaju cijene jer su tako čuvali standard građana i socijalni mir. Dva posto veći PDV donijet će proračunu oko 3,5 milijarde kuna, ali kad se taj teret rastegne na potrošače, proizlazi da će prosječnu hrvatsku obitelj spašavanje rejtinga i javnih financija stajati oko tri tisuće kuna godišnje. Još dvije tisuće kuna "pojest" će očekivani rast cijena i inflacija jer nitko ne očekuje kompenzaciju rastom plaća, a snažan će biti i stisak lokalnih komunalaca ili lokalnih usluga. Na tome, po svemu sudeći, neće stati doprinos građana jer se s nastavkom godine očekuje uvođenje novih elemenata u dijetni jelovnik; od sredine godine planira se nova porezna preraspodjela koja polazi od hvalevrijedne ideje da se smanji opterećenje na cijenu rada i tako olakša poslovanje tvrtki. Niži zdravstveni doprinosi smanjit će cijenu rada, ali pitanje je hoće li povećati neto plaću jer su sve dosadašnje intervencije u tom smjeru uglavnom završavale kao porezni stimulans tvrtkama, a ne pojedincima.
Doprinosi tvrtkama
Ako plaće ostanu iste, građani neće dobiti nikakvu protutežu za rast PDV-a, osim 60 tisuća zaposlenih čije su plaće niže od minimalnih ili se su oko minimalca. Nema preciznijih informacija koliki bi bio porez na imovinu, niti po kojim bi se kriterijima on plaćao. Komunalnu naknadu sada plaćaju svi vlasnici nekretnina, i ta je cijena za prosječan stan oko tisuću kuna godišnje. Države koje su tijekom krize uvodile porez na nekretnine naplaćivale su od svojih građana dodatnih tisuću do 1500 eura godišnjeg poreza pa se spominje da bi toliki porez mogao "kvačiti" sve vlasnike vikendica, većih kuća i stanova. Kuće i stanovi u kojima se živi navodno ne bi trebale biti na udaru poreznika.
Stručnjaci nisu uvjereni da se takav porezni zahvat može pripremiti za šest mjeseci pa je moguće da će se njegova primjena možda vezati uz 2013. godinu. Hrvati inače imaju oko 180.000 vikendica i kuća za odmor, te 1,4 milijuna stanova u kojima se živi. Još je 200.000 napuštenih stambenih jedinica. Nagađa se da bi porez na takve objekte bio oko 1000 kuna mjesečno, što bi njihovim vlasnicima uzelo tri prosječne mjesečne plaće. Ima prijedloga da se stopa poreza veže uz broj kvadrata po članu kućanstva.
A što očekivati od Vlade,kojoj je ministar znanosti čovjek,koji vodi drogeriju.