Bolivija u ponedjeljak odaje počast Ernestu "Che" Guevari, ubijenom prije 50 godina u Boliviji.
Predsjednik Bolivije Evo Morales, jedan od posljednjih predstavnika latinoameričke ljevice na vlasti, namjerava iskoristiti tu priliku za pokretanje protuimperijalističke borbe.
"Uvjereni smo da će borba trajati sve dok postoji kapitalističko carstvo", u nedjelju je izjavio Morales u majici s likom Che Guevare.
Morales je ovog tjedan optužio CIA-u da je tijekom 11 mjeseci u Boliviji "progonila, mučila i ubila Che Guevaru".
U toj zemlji su proslave u počast Che Guevari počele u četvrtak kulturnim, političkim i gastronomskim programima u Vallegradneu, na jugoistoku zemlje gdje su pronađeni njegovi ostaci.
Tih nekoliko dana okupilo se samo nekoliko stotina aktivista iako su vlasti očekivale njih 10.000.
U nedjelju je Kuba kritizirala američki imperijalizam tijekom odavanja počasti legendarnoj figuri svoje revolucije, pred mnoštvom od oko 70.000 okupljenih u Santa Clari.
Predsjednik Raul Castro je prepustio govor svom vjerojatnom nasljedniku i drugom čovjeku režima Miguelu Diaz-Canelu.
Ernesta Guevaru je u dobi od 39 godina ubio bolivijski vojnik 9. listopada 1967., ali na Kubi se dan "junačkog borca" slavi svakog 8. listopada na dan njegovog uhićenja.
"Che je bio revolucionar, a revolucionar je čovjek pun ljubavi koji želi izgraditi novo društvo", istaknuo je u Boliviji suborac Ernesta Guevare, Harry Villegas Tamayo nadimka Pombo.
Vallegrade, malo mjesto 240 km udaljeno od Santa Cruza, nastoji razviti turizam usmjeren na muzej i mauzolej posvećenim tom revolucionaru, čiji ostaci počivaju na Kubi.
Cheovo tijelo bačeno u jamu u Boliviji otkriveno je i identificirano 1997. i zatim je uz veliku pompu vraćeno na otok.
Njegovi ostaci su smješteni u podzemnom mauzoleju iznad kojeg se uzdiže brončani kip u gradu Santa Clari.
Ernest "Che" Guevara je rođen 14. lipnja 1928. u Rosariu, u Argentini, u građanskoj obitelji.
Svoj je revolucionarni poziv otkrio tijekom dvaju dugih putovanja Latinskom Amerikom. Tada je postao svjestan krajnje neimaštine, nepravde i izrabljivanja koji su bili dominantni u regiji.
Nakon neuspjela pokušaja da organizira otpor vojnom udaru kojim je s američkom podrškom srušena vlada Jacoba Arbenza u Gvatemali 1954., mladi Guevara otputovao je u Meksiko.
Ondje je upoznao Fidela Castra koji ga je uvjerio da se pridruži skupini protjeranih Kubanaca koji pripremaju invaziju na Kubu i revoluciju protiv diktature Fulgencija Batiste.
Već poznat po nadimku Che i unaprijeđen u zapovjednika zahvaljujući izvrsnom taktičkom snalaženju u gerilskom ratovanju, Guevara vodi odlučnu bitku kubanske revolucije kod Santa Clare koja je zapečatila sudbinu Batistina režima u prosincu 1958.
Nakon diktatorova bijega i pobjede revolucionara 1. siječnja 1959., Che je imenovan predsjednikom kubanske nacionalne banke, a kasnije i ministrom industrije.
Njegova česta putovanja u inozemstvo u svojstvu ambasadora revolucije često su ga vodila u Moskvu i druge socijalističke gradove, gdje je progresivno gubio prvotni entuzijazam za Sovjetski Savez. Kritizirao je golemu sovjetsku birokraciju i oklijevanje SSSR-a da podrži revolucionarne pokrete u zemljama Trećeg svijeta.
Tada se pojavljuju i glasine o sukobu s Castrom, a pošto Che nestaje iz javnog života, sve su češća nagađanja da ga je vođa revolucije dao pogubiti. Kasnije se saznalo da je Guevara otišao u Kongo kako bi podržao tamošnje gerilce u borbi protiv prozapadnih plaćenika.
Frustriran korupcijom i slabim borbenih duhom kongoanskih revolucionarnih čelnika, Che se vraća na Kubu u ožujku 1966. godine. Nekoliko mjeseci kasnije već je bio u Boliviji.
Nije, međutim, znao da bolvijski vojnici, inače slabo opremljeni i obučeni, imaju obilatu pomoć CIA-e i američkih protugerilskih stručnjaka. Ranjen je u borbi s bolivijskim vojnicima na planinskom jugoistoku zemlje i uhvaćen živ.
Che Guevara je pogubljen u selu La Higuera 9. listopada 1967., dan nakon uhićenja.
Vlado Dapčević, partizanski potpukovnik: U tri dana strijeljali smo 30. 000 ustaša, četnike smo zarobili, ali nitko nije ubijenOvaj intervju Vlado Dapčević dao je crnogorskoj privatnoj televiziji Blue Moon 1998., vrativši se u Crnu Goru da podrži proces njenog osamostaljenja. Umro je 2001. godine Dapčevć je bio jedan od najistaknutijih partizanskih boraca, odnosno komandanata, a njegov poznatiji brat je Peko Dapčević načelnik Generalštaba JNA. “Mi smo sto puta surovije postupali sa ustašama, nego sa četnicima. Mi smo pobili 90% ustaša, a u samo tri dana streljali smo preko 30 hiljada ustaša 45.godine kod Maribora. Uhvatili smo kompletnu Vladu Draže Mihailovića i niko od njih nije bio suđen na smrt, Svi su suđeni na vremenske kazne i svi su izašli iz zatvora,” kaže ovaj Titinv prvoborac.