Treba li Hrvatska vratiti obvezno služenje vojnoga roka? Što bi to značilo za nacionalnu sigurnost, a što za državnu blagajnu? Može li se pronaći oko 500 milijuna kuna za te potrebe? O tome su sinoć u emisiji Otvoreno HRT-a govorili bivša ministrica obrane Željka Antunović, Pero Ćorić, glavni tajnik HSP AS; Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a i Tomislav Ivić, zamjenik ministra obrane (HDZ).
Pero Ćorić smatra kako je vojni rok neophodan. "Prvo ćete maknuti mlade od alkohola, droge, kocke na tri do šest mjeseci. Dobit ćete čvrste, stabilne muškarce, a ženama bih ostavio na odabir žele li u vojsku. Prepuštamo im da to bude dragovoljno, a ne kao u Izraelu obavezno. Druga stvar, potaknut ćemo tekstilnu industriju tipa Varteks koji tapka na mjestu i nema kome prodati skupa odijela. Vojna industrija je mašinerija koja troši, a mi ćemo inzistirati da troši hrvatske proizvode. Ne daj bože da se ponovno dogodi Gunja, naših će 100.000 vojnika moći pomoći. Mi ne vidimo mane, netko će se pozvati na NATO, da smo pod njihovim kišobranom. Evo, i Grčka i Turska su članice, a svako malo se ćuškaju, mi ne možemo ovisiti o njima.
Željka Antunović kaže da je politička inicijativa legitimna, ali ako se govori o realnoj mogućnosti i potrebi, onda je potpuno nerealna i neprihvatljiva.
"Govorim u korist ulaganja u ljudske potencijale, u zapovjedni i vodeći kadar koji vodi ljude. Vojnika je lako u kratkom roku osposobiti. Ali dobrog zapovjednika treba itekako dobro pripremiti i uložiti puno u njega. Zašto ne bismo ulagali u vatrogasce i civilnu zaštitu, što je puno sigurnije. Proizvesti vojnika puno je skuplje, a onda bismo ga koristili za gašenje požara. Moramo imati sve sustave spremne. Nećemo nespremnost protupožarnog sustava amortizirati kroz vojsku i obrambeni sustav. To je ostatak iz one bivše države kad je vojska sve vodila i svime upravljala", rekla je Željka Antunović.
Tomislav Ivić istaknuo je da obvezni vojni rok nije neprovediva ideja. "Treba utvrditi prioritete, je li to nastavak procesa modernizacije, je li to razvijanje pričuve, ali mislim da je ključna stvar financijska konsolidacija države. Ako država nije stabilna, tek onda neće biti novca za oružane snage, MORH, policiju... taj koncept obaveznog sustava služenja vojnog roka ne može se uvesti preko noći. Kad bi se ta odluka i donijela, proći će vrijeme za to. Mi jesmo za to da se taj problem razmotri. Ali ne bez temeljne analize koja će dati odgovor", rekao je Ivić.
Na godišnjoj je razini do tisuću vojnika, dobrovoljnih ročnika.
Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a i stručnjak za sigurnost, kaže da treba biti realan te da se i ovog časa donese odluka o ponovnom uvođenju vojnog roka, da bi provedba trajala najmanje godinu dana, do novog proračuna. "Razumno je tražiti da se naprave analize i sigurnosne ugroze za koje možemo pretpostaviti da se mogu dogoditi. Socijalni i integrativni faktori također su važni ako je riječ o dobrovoljnome služenju vojnog roka. Litva i Estonija uvele su ponovno služenje vojnog roka, i to zbog Rusije. No na migrantsku krizu ne treba gledati kao na vojno pitanje, nego puno kompleksnije. NATO je jak koliko su jake njegove članice. Obrambene sposobnosti ne temelje se samo na ljudstvu nego i na tehnici. Puno je važnije podizanje standarda u vojsci", rekao je Cvrtila.
Koliko ljudi u 24 sata može stati na granicu?
"Riječ je o većem broju od pet-šest tisuća ljudi. No, mi imamo puno veći broj policajaca koji bi mogli funkcionirati na granici", rekao je Cvrtila.
>> Obvezni vojni rok trajao bi tri mjeseca, a vojnici bi bili plaćeni
coro perc je corav ,ja sam bio u vojsci dok je bio obvezni vojni rok pa smo i pili i dimili i kockali ......bas je ccccccccccccorav...........