Nakon što je otac lišen poslovne sposobnosti, uz pristanak djetetove majke, priznao očinstvo u matičnom uredu, Centar za socijalnu skrb tek je naknadno obavijestio matični ured da je otac lišen poslovne sposobnosti te je očinstvo izbrisano. Potvrda očinstva mogla se potom utvrditi sudskom odlukom, međutim, Centar za socijalnu skrb nije pokrenuo takav postupak unatoč očevu traženju. On sam to nije mogao učiniti, djetetova majka nije se protivila ali sama nije htjela pokretati postupak.
Povreda tajnosti
Otac se obratio Europskom sudu za ljudska prava koji je utvrdio da Centar za socijalnu skrb, zbog nepokretanja parnice za utvrđivanje očinstva, nije štitio očeve interese, ali ni pravo djeteta na otkrivanje istine o važnom aspektu svog identiteta. Tek je nakon te presude očeva skrbnica, socijalna radnica, predložila obnovu postupka priznanja očinstva, a to je usporilo sudski postupak koji je Centar za socijalnu skrb u međuvremenu pokrenuo. Zbog svega, dijete ni nakon pet godina svog života još uvijek službeno nema oca.
Primjer je to iz izvješća dječje pravobraniteljice Mile Jelavić za 2012. godinu.
Među brojnim slučajevima prijavljenim pravobraniteljici je osam godina dug kazneni postupak zbog neplaćanja alimentacije. Izmijenile su se tri sutkinje, majka je svjedočila tri puta, i pita se hoće li postupak završiti prije no što danas šesnaestogodišnje dijete postane punoljetno. U drugom pak postupku, sutkinja je majku-tužiteljicu navodno poučila: “Znate li vi gospođo kakva je situacija u državi i jeste li upoznati s tim da je vaš suprug nezaposlen? Od kuda bi onda on trebao plaćati alimentaciju?“
Povredu tajnosti i osobnih podataka djece višestruko krše osiguravajući zavodi i stambene štedionice, ali i škole koje im daju podatke, pa oni nazivaju roditelje i predlažu pakete usluga precizno namijenjene pojedinom djetetu. Kad su od ureda lokalne uprave zatražili iste podatke, ovi su ih odbili jer je Ured pravobraniteljice na to prethodno upozorio. Pravobraniteljica je za te slučajeve zatražila nadzor Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Povrede prava djece na život uz roditelje i roditeljsku skrb bili su najčešći razlog obraćanja Uredu - 403 prijave odnosile su se na 569 djece. Djeca su bila prijavitelji u 11 slučajeva, najčešće su to majke (163) i očevi (145), a ima i anonimnih. Najveći broj prijava zabilježen je za djecu s prebivalištem u Zagrebu (20%).
Gubitak kontakta
- Iz perspektive zaštite prava djeteta, jedan od najizraženijih problema proizlazi iz nepostojanja privremene odluke i dugotrajnosti vremena do donošenja pravomoćne odluke o tome s kim će dijete živjeti i na koji način će provoditi vrijeme s drugim roditeljem. U slučajevima visoke razine konflikta među partnerima, roditelj s kojim je dijete u tom trenutku ostalo, počinje se ponašati kao da je dijete njegovo vlasništvo, a drugi roditelj mu je prijetnja. Preko noći i bez razloga dijete gubi kontakt s roditeljem s kojim je do jučer živjelo - ističe i Mila Jelavić i upozorava kako ta pitanja moraju biti odmah riješena privremenom odlukom. Koncept zajedničke roditeljske skrbi nakon razvoda teško se provodi, a zabrinjava što ga ne razumiju ni neke institucije.
- Ugledna stručnjakinja iz područja zaštite mentalnog zdravlja djece upozorila nas je na praksu nekih vrtića koji izričito zabranjuju da roditelj s kojim dijete ne živi donosi djetetu poklon za rođendan u vrtić. Jasno je da, radi zaštite sve djece, vrtići nisu mjesta rješenja konflikata i spornih pitanja između sukobljenih roditelja. No, od njih očekujemo veći senzibilitet za potrebe djeteta i bolju upućenost u odredbe Obiteljskog zakona - navodi pravobraniteljica.
U 295 prijava o nasilju i zanemarivanju djece, te nasilju kojem su djeca svjedočila, osam je posto više no lani.
>>Uz strašan plač i zapomaganje odgođena \'ovrha nad djecom\'
