Na natječaj za Malu nagradu Gjalski, na kojemu sudjeluju učenici osnovnih škola, ove je godine pristiglo manje radova nego lani, a opada i broj uradaka na kajkavskome. Iz 15 osnovnih škola ukupno je primljeno pedesetak literarnih radova, izvijestio je predsjednik prosudbenog povjerenstva, urednik Modre laste Borna Lulić.
Iskrenost i spontanost
– Istinski smo sretni što smo mogli čitati te dječje radove jer najveća kvaliteta, koju uvijek potvrđujemo i ističemo, jesu iskrenost i spontanost. Nema puno kićenosti, nego djeca baš pišu srcem, a odrastanje je tema koja najviše zaokuplja mlade umove. Činjenica jest da broj radova na kajkavskome opada i mi smo ove godine dali prvu nagradu radu na kajkavskome jer želimo i na taj način utjecati na to da djeca pišu na svom dijalektu – obrazložio je odluku povjerenstva Borna Lulić.
Dobri scenski nastupi
Nagrađeni učenici sami su pročitali svoje radove, a neki su pokazali i talent za scenski nastup. Prosudbena komisija: Borna Lulić, Barica Gradiški i Nevenka Miškulin, izdvojila je sedam radova koji su pohvaljeni, a najboljim je ocijenila rad "Mene križa bolijo" Anice Rumihe, učenice V. razreda OŠ Đure Prejca iz Desinića. Druga je nagrada pripala Mislavu Kuštanu, učeniku VII. razreda OŠ u Krapinskim Toplicama, za rad "(Ne)sretno dijete". Treća nagrada odlazi u OŠ Antuna Mihanovića u Petrovskom učenici VIII. razreda Dorotei Levak za sastav "Sama u prirodi". Pohvaljeni su Sandra Gregurić iz Bedekovčine, Blaž Ordanić iz Oroslavja, Fran Petrač iz K. Toplica, Lucija Martinko iz Desinića, Julija Franciska Kucelj iz S. Toplica, Ivan Kuljak iz Zlatar Bistrice i Željka Poslon iz Krapine. Dobitnica Male nagrade Gjalski Anica Rumiha potvrdila nam je da joj je to prva nagrada, a da joj je njezina učiteljica Nediljka Mrčela dala ideju da napiše sastav. Bila je sretna što je prihvatila savjet, sudjelovala i – pobijedila.
Teritorijalna pripadnost
Potaknut našim napisima o Danima Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku, javio nam se Stjepan Lojna iz Velikog Trgovišća, autor priloga o Gjalskom u zadnjem broju časopisa za kulturu Hrvatsko zagorje. Prigovara što Gjalskoga imenujemo zabočkim piscem jer je, tvrdi, Gjalski rođen i umro kao stanovnik Velikoga Trgovišća, kojemu su imanje Gredice i Zabok tada pripadali. Tek je svojim vječnim boravištem na zabočkome groblju postao Zabočanin. No, i na sprovodu su ga ispratili kao Trgovišćana mjesni župnik i načelnik općine. O tome ima i vjerodostojnih dokumenata. Predlažemo ipak da ocjenu teritorijalne pripadnosti odrede povjesničari.
